Studija "Dionizijski socijalizam Praksis škole" Ankice Čakardić po mnogočemu je pionirski pothvat – prva detaljna rekonstrukcija jednoga od najuzbudljivijih poglavlja intelektualne povijesti socijalizma. No istinski novum ove važne knjige nije u nadahnuto ispisanoj povijesti Jugoslavenske praksis škole, intelektualnog pokreta koji je od 1960-ih do sredine 1970-ih oblikovao najsmjeliju kritiku staljinizma i birokratskog socijalizma, već u “bespoštedno-kritičkoj” analizi njezinih filozofskih ideja, kojom autorica nudi i dosada nepostojeće feminističko reispisivanje te najistaknutije intelektualne tradicije socijalističke Jugoslavije.

Odgovore na pitanja gdje su praksisovke i što se događa kad revolucionarna misao zaboravi na rod Ankica Čakardić traži u historijskoj analizi ranih socijalističko-feminističkih strujanja u Jugoslaviji i kritičkoj analizi rodne podjele rada u Praksis školi te ga zaključuje pažljivim iščitavanjem filozofije Blaženke Despot, rijetke praxis filozofkinje koja je svojim radom nastojala utemeljiti marksistički feminizam. Ponuđeno feminističko reispisivanje ne polazi pritom od nakane da negira ili poništi rad Praksis škole, već da je povede korak dalje, do njezinih vlastitih emancipacijskih obećanja.

Dok oslikava svijet i vrijeme u kojemu su na legendarnoj Korčulanskoj ljetnoj školi najvažniji europski filozofi i suradnici časopisa Praxis – od Ernsta Blocha i Ágnes Heller do Henrija Lefebvrea i Herberta Marcusea – stvarali jedinstven most između Istoka i Zapada, Ankica Čakardić u Dionizijskom socijalizmu Praksis škole ne propušta progovoriti i o aktualnim pitanjima – od kritike neoliberalizma i tehnokratizma do novih društvenih pokreta – nudeći nam intelektualno oruđe za razumijevanje suvremenih kriza kroz prizmu otvorenog marksizma.

Ankica Čakardić redovita je profesorica na Odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Bavi se socijalnom i političkom filozofijom, marksističkom filozofijom, Rosom Luxemburg te feminističkom i queer-teorijom. Autorica je triju monografija: Pobunjeni um: eseji iz radikalne socijalne filozofije (Zagreb, 2021.), Ustajte, prezrene na svijetu: tri eseja o Rosi Luxemburg (Zagreb, 2019.; prevedena na engleski i njemački jezik) i Sablasti tranzicije: socijalna historija kapitalizma (Zagreb, 2019.).

Uredila je nekoliko knjiga, a svoje znanstvene i stručne članke, eseje te prijevode objavljuje u domaćim i međunarodnim časopisima te zbornicima. Gostovala je kao predavačica na sveučilištima u Njemačkoj, Engleskoj, Italiji, Portugalu, Španjolskoj, Švicarskoj, Švedskoj, Češkoj, Sloveniji, Srbiji, Grčkoj, Latviji, Litvi i SAD-u, te je bila na stipendijama u Grazu, Budimpešti, Varšavi, Sofiji i Ljubljani. Trenutačno sudjeluje u provedbi triju znanstvenih projekata: The Common Between Substance and Subject: A Hegelian Proposal for a New Social Ontology, potom Teorija vrijednosti i proizvodnja kulture te Subjekt u učionici: filozofijsko-pedagogijska analiza mogućnosti kritičkog subjekta. Članica je redakcije časopisa Historical Materialism: Journal of Critical Marxist Theory (London), uredništva izdanja The Complete Works of Rosa Luxemburg pri izdavačkoj kući Verso (London/New York), redakcije časopisa Transform: European Review of Politics (Beč/Atena) i međunarodnog uredništva časopisa Sociologija (Beograd).

Sudjelovala je s izlaganjima na mnogobrojnim međunarodnim i domaćim znanstvenim skupovima te je u Hrvatskoj i inozemstvu održala niz javnih predavanja o filozofijskim i društveno-političkim temama. Dobitnica je Godišnje nagrade Elza Kučera Instituta za filozofiju u Zagrebu za najbolji rad o filozofkinjama objavljen u 2023. godini. Članica je feminističkog kolektiva fAKTIV.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.