Što se krije iza izvezenih ruža i golubova na starim kuhinjskim zidnjacima? Slavenka Drakulić kreće u neočekivano putovanje kroz vlastitu prošlost – od mirisa primorske bakine i majčine kuhinje do čuda prve banane koju je kao djevojčica okusila kod tete u Italiji i koja je zauvijek promijenila njezin odnos prema hrani i slobodi.

Ovo je knjiga o ženi koja je tvrdoglavo odbijala naučiti kuhati u svijetu koji je to od nje zahtijevao. Kroz niz intimnih, duhovitih i dirljivih priča Slavenka Drakulić razgolićuje patrijarhalnu ideologiju skrivenu u svakodnevnim predmetima, obiteljskim ritualima i bračnim očekivanjima.

Između svekrovih mudrosti, makrobiotičkih eksperimenata i štrudle od jabuka kao vrhunskog kulinarskog trijumfa Slavenka Drakulić postavlja provokativno pitanje: mora li ljubav zaista prolaziti kroz želudac?

"Zašto nisam naučila kuhati" toplo je, britko i neodoljivo iskreno štivo koje budi nostalgiju i sjećanja te postavlja i danas ključna i bitna feministička pitanja. Knjiga Slavenke Drakulić uživa se polako baš poput dobrog ručka koji niste sami skuhali.

Slavenka Drakulić, novinarka i spisateljica (1949.), piše knjige na hrvatskom i engleskom, a neke su prevedene na više od dvadeset jezika. U izdanju američke izdavačke kuće Penguin izašlo joj je šest naslova. 

U publicističkim knjigama uglavnom se bavila svakodnevicom u socijalizmu, ratovima u bivšoj Jugoslaviji i Europom. Njezina prva publicistička knjiga "Smrtni grijesi feminizma" (1984.), jedan od prvih priloga feminizmu u Istočnoj Europi, nedavno je ponovno objavljena u proširenom izdanju.

Uslijedili su publicistički naslovi "Kako smo preživjeli", "Oni ne bi ni mrava zgazili", "Cafe Europa", "Balkan Express", "Tijelo njenog tijela" i "Basne o komunizmu", a "Cafe Europa" dobila je i nastavak "Cafe Europa Revisited".

Posljednja autoričina zbirka eseja "Rat je svugdje isti" okuplja tekstove o ratnoj stvarnosti, objavljene od 1991. do današnjih dana u većinom stranim publikacijama. 

U književnim djelima Slavenka Drakulić okrenuta je ženskom tijelu, bolesti i traumi, a pisala je i o životima kreativnih žena koje su živjele s poznatim umjetnicima. Objavila je romane Hologrami straha, Mramorna koža, Kao da me nema, Božanska glad, Frida ili o boli, Optužena, Dora i Minotaur, Mileva Einstein, teorija tuge i knjigu priča Nevidljiva žena i druge priče. 

Živi na relaciji Hrvatska – Švedska. Objavljuje članke, kolumne i političke komentare u domaćim i stranim novinama i časopisima.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.