Najprevođenija hrvatska književnica, čiji su romani i eseji objavljeni u inozemstvu u više od 100 izdanja, nakon osmogodišnje pauze napisala je roman koji se istovremeno pojavljuje u Švedskoj, Njemačkoj i Hrvatskoj.

Ljubav i bol opsesivne su teme Slavenke Drakulić, a u Fridi Khalo pronašla je junakinju koja joj je omogućila da istraži najdublje i najekstremnije registre tih temeljnih ljudskih osjećaja. Meksička slikarica koja je preživjela 32 operacije - u mladosti joj je utrobu probola čelična šipka, noga joj je bila potpuno smrskana, a kralježnica zauvijek uništena - unatoč boli, stalnoj i nesavladivoj, živjela je intenzivno i ispunjeno. Bila je u vezi s nekima od najglasovitijih ljudi svog doba i naslikala je slike koje su je pretvorile u ikonu 20. stoljeća.

Ponirući u njen svijet boli i ljubavi, s puno tankoćutnosti, i sa zalogom vlastitog iskustva, Slavenka Drakulić napisala je roman u kojem se neprekidno isprepliću, obogaćuju i poništavaju jezik boli i jezik ljubavi.

Slavenka Drakulić, novinarka i spisateljica (1949.), piše knjige na hrvatskom i engleskom, a neke su prevedene na više od dvadeset jezika. U izdanju američke izdavačke kuće Penguin izašlo joj je šest naslova. 

U publicističkim knjigama uglavnom se bavila svakodnevicom u socijalizmu, ratovima u bivšoj Jugoslaviji i Europom. Njezina prva publicistička knjiga "Smrtni grijesi feminizma" (1984.), jedan od prvih priloga feminizmu u Istočnoj Europi, nedavno je ponovno objavljena u proširenom izdanju.

Uslijedili su publicistički naslovi "Kako smo preživjeli", "Oni ne bi ni mrava zgazili", "Cafe Europa", "Balkan Express", "Tijelo njenog tijela" i "Basne o komunizmu", a "Cafe Europa" dobila je i nastavak "Cafe Europa Revisited".

Posljednja autoričina zbirka eseja "Rat je svugdje isti" okuplja tekstove o ratnoj stvarnosti, objavljene od 1991. do današnjih dana u većinom stranim publikacijama. 

U književnim djelima Slavenka Drakulić okrenuta je ženskom tijelu, bolesti i traumi, a pisala je i o životima kreativnih žena koje su živjele s poznatim umjetnicima. Objavila je romane Hologrami straha, Mramorna koža, Kao da me nema, Božanska glad, Frida ili o boli, Optužena, Dora i Minotaur, Mileva Einstein, teorija tuge i knjigu priča Nevidljiva žena i druge priče. 

Živi na relaciji Hrvatska – Švedska. Objavljuje članke, kolumne i političke komentare u domaćim i stranim novinama i časopisima.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.