Prije trideset godina Istočnu Europu zatekle su velike promjene. Od prijelaza iz socijalizma u nove demokracije ili tzv. tranzicije očekivalo se mnogo, ne samo instant-kava i mnoštvo luksuznih proizvoda koji su preplavili samoposluge nego i instant-bogaćenje – ili barem bolji život. O tome je Slavenka Drakulić elaborirano pisala prije dvadeset pet godina u vrlo uspješnoj knjizi "U kavani Europa: Život poslije socijalizma".

U zbirci eseja "Ponovo u kavani Europa: Kako preživjeti postsocijalizam" Slavenka Drakulić pita se što se od toga ostvarilo i jesu li građani Istočne Europe računali da sa slobodama dolaze i velike odgovornosti. Financijska kriza, masovna imigracija, rast nacionalizma, ksenofobije i Brexit samo su dio slike današnje, još uvijek podijeljene Europe. Smanjuju li se ili produbljuju razlike između Istoka i Zapada Europe? 

Zbirka eseja "Ponovo u kavani Europa", prvobitno objavljena na engleskom jeziku, opisuje niz svakodnevnih situacija koje ukazuju na širu političku i društvenu situaciju u današnjoj Europi. Esej o papagaju iz Stockholma ponukat će vas da se zamislite imaju li životinje ponekad veća prava od ljudi, a priča o razlici u prehrambenim proizvodima u Istočnoj i Zapadnoj Europi da opet probate Nutellu, voćni jogurt ili riblje štapiće. Eseji o autoričinoj najdražoj kartici i onaj o imigrantskom orkestru s Trga Vittorio u Rimu mogu se čitati i kao vapaj za nekom novom europskom solidarnošću.

Iz medija:

Trideset godina nakon što se činilo da će pad Berlinskog zida donijeti otvoreniju i bogatiju Europu, i dalje postoje duboke razlike između Istoka i Zapada. U ovim esejima (Slavenka) Drakulić prelazi čitavu Europu i vrlo živopisno dočarava njezine promjenjive politike. – The New Yorker

Ponovo u kavani Europa pomaže razbiti uvriježenu dihotomiju: socijalizam je loš, a kapitalizam dobar. – Kristen Ghodsee

Ova slojevita i intimna knjiga čitatelje poziva da multiperspektivno razmišljaju o suvremenoj Europi. – Laura Chanoux

(Basne o komunizmu) odlično predstavljaju dileme života u socijalizmu (...). Književnost je ovdje u funkciji sjećanja, ne samo povijesnog iskustva već i razloga zbog kojih smo odabrali zaborav. – Timothy Snyder

Slavenka Drakulić, novinarka i spisateljica, rođena je u Rijeci 1949. Objavila je trinaest knjiga, a neke od njih prevedene su na više od dvadeset jezika. U izdanju američke izdavačke kuće Pen­guin izašlo joj je šest naslova. U publicističkim knjigama uglavnom se bavi svako­dnevicom u socijalizmu, a poslije 1989. i ratom. Njezina prva publicistička knjiga "Smrtni grijesi feminizma" (1984.) jedan je od prvih priloga feminizmu u bivšoj Jugoslaviji. Uslijedili su publicistički naslovi "Kako smo preživjeli", "Oni ne bi ni mrava zgazili", "Tijelo njenog tijela" i "Basne o komunizmu".

U književnim djelima Slavenka Drakulić okrenuta je ženskom tijelu, bolesti i traumi, propitujući i živote kreativnih žena koje su živjele s poznatim umjetnicima. Objavila je romane "Hologrami straha", "Mramorna koža", "Kao da me nema", "Božanska glad", "Frida ili o boli", "Optužena", "Dora i Minotaur" te "Mileva Einstein, teorija tuge". Izdavačka kuća Profil objavila je njezine Sabrane eseje i Sabrane romane.

Živi na relaciji Hrvatska – Švedska. Objavljuje članke, kolumne i političke komentare u domaćim i stranim novinama i časopisima, među kojima su The Nation, The New Republic, The New York Times Magazine, The New York Review of Books, Süddeutsche Zeitung, Internazionale, Dagens Nyheter, The Guardian, Neue Zürcher Zeitung i Eurozine.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.