This slim, lucidly written book is a devastating read. While western feminists wrangle over an allegation of sexual harassment by an eminent literary critic nearly 20 years ago, Drakulić provides us with pen portraits of murder and rape on a mass scale that occurred less than a decade ago in the heart of Europe.

But the central question of this book is an important one, of long and distinguished lineage: how do apparently ordinary citizens turn into callous, death-peddling brutes? Acclaimed novelist and journalist Slavenka Drakulić reports from the War Crimes Tribunal in The Hague, to try to learn from and understand these events.
 
The Guardian

**

Što se događa kada posve običan mladić svoj ribički štap zamijeni pištoljem i strojnicom? Koje je zločine inspirirala “dama iz Name”? Što se događa na suočenjima silovatelja s njihovim žrtvama? Kako se zapovjednici ratnih logora smrti ponašaju u ulogama zatvorenika? Kako generali Hrvatske vojske oslovljavaju zatvorskog kolegu Slobodana Miloševića? Zašto je zatvor u Scheveningenu jedino mjesto gdje još funkcionira bratstvo i jedinstvo?

Slavenka Drakulić, novinarka i spisateljica (1949.), piše knjige na hrvatskom i engleskom, a neke su prevedene na više od dvadeset jezika. U izdanju američke izdavačke kuće Penguin izašlo joj je šest naslova. 

U publicističkim knjigama uglavnom se bavila svakodnevicom u socijalizmu, ratovima u bivšoj Jugoslaviji i Europom. Njezina prva publicistička knjiga "Smrtni grijesi feminizma" (1984.), jedan od prvih priloga feminizmu u Istočnoj Europi, nedavno je ponovno objavljena u proširenom izdanju.

Uslijedili su publicistički naslovi "Kako smo preživjeli", "Oni ne bi ni mrava zgazili", "Cafe Europa", "Balkan Express", "Tijelo njenog tijela" i "Basne o komunizmu", a "Cafe Europa" dobila je i nastavak "Cafe Europa Revisited".

Posljednja autoričina zbirka eseja "Rat je svugdje isti" okuplja tekstove o ratnoj stvarnosti, objavljene od 1991. do današnjih dana u većinom stranim publikacijama. 

U književnim djelima Slavenka Drakulić okrenuta je ženskom tijelu, bolesti i traumi, a pisala je i o životima kreativnih žena koje su živjele s poznatim umjetnicima. Objavila je romane Hologrami straha, Mramorna koža, Kao da me nema, Božanska glad, Frida ili o boli, Optužena, Dora i Minotaur, Mileva Einstein, teorija tuge i knjigu priča Nevidljiva žena i druge priče. 

Živi na relaciji Hrvatska – Švedska. Objavljuje članke, kolumne i političke komentare u domaćim i stranim novinama i časopisima.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.