Kada je 1984. objavljena u kultnoj biblioteci &td, prva knjiga Slavenke Drakulić "Smrtni grijesi feminizma" izazvala je buru u javnosti, a ta se bura, za divno čudo, nije stišala do dana današnjeg. Ponovno objavljivanje ovih tekstova koji su nastajali krajem sedamdesetih i početkom osamdesetih godina prošlog stoljeća pokazuje koliko su teme o kojima je pisala jedna od pionirki feminizma na ovim prostorima i dalje bitne, čak nezaobilazne. Kada tome dodamo novih dvadesetak tekstova objavljivanih od prvog izdanja knjige do danas, bjelodano je da Slavenka Drakulić ne samo da se konstantno bavi feminističkim temama već da im i dalje pristupa jednako oštro, beskompromisno i aktualno.

Nasilje nad ženama ne jenjava, reproduktivna ženska prava ponovno su ugrožena, djevojčicama kroz odgoj i obrazovanje šaljemo drugačije poruke nego dječacima, ukratko, patrijarhat je žilav. Stoga je pitanje ravnopravnog položaja žene u društvu i obrane njezinih prava vječno aktualno, čini se kao da ga svaka generacija žena mora ponovno izboriti, samo je pitanje jesu li mlade žene toga svjesne. "Smrtni grijesi feminizma" u ovom proširenom izdanju idealni su prilog tom osvještavanju. Pokazuje se ne samo da su eseji Slavenke Drakulić itekako aktualni već i da se bez njih ne može ni početi misliti o feminizmu jučer, danas i sutra.

Slavenka Drakulić, novinarka i spisateljica (1949.), piše knjige na hrvatskom i engleskom, a neke su prevedene na više od dvadeset jezika. U izdanju američke izdavačke kuće Penguin izašlo joj je šest naslova. 

U publicističkim knjigama uglavnom se bavila svakodnevicom u socijalizmu, ratovima u bivšoj Jugoslaviji i Europom. Njezina prva publicistička knjiga "Smrtni grijesi feminizma" (1984.), jedan od prvih priloga feminizmu u Istočnoj Europi, nedavno je ponovno objavljena u proširenom izdanju.

Uslijedili su publicistički naslovi "Kako smo preživjeli", "Oni ne bi ni mrava zgazili", "Cafe Europa", "Balkan Express", "Tijelo njenog tijela" i "Basne o komunizmu", a "Cafe Europa" dobila je i nastavak "Cafe Europa Revisited".

Posljednja autoričina zbirka eseja "Rat je svugdje isti" okuplja tekstove o ratnoj stvarnosti, objavljene od 1991. do današnjih dana u većinom stranim publikacijama. 

U književnim djelima Slavenka Drakulić okrenuta je ženskom tijelu, bolesti i traumi, a pisala je i o životima kreativnih žena koje su živjele s poznatim umjetnicima. Objavila je romane Hologrami straha, Mramorna koža, Kao da me nema, Božanska glad, Frida ili o boli, Optužena, Dora i Minotaur, Mileva Einstein, teorija tuge i knjigu priča Nevidljiva žena i druge priče. 

Živi na relaciji Hrvatska – Švedska. Objavljuje članke, kolumne i političke komentare u domaćim i stranim novinama i časopisima.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.