Jedna od najvećih slikarica 20. stoljeća, jedinstvena Frida Kahlo, cijeli je svoj život trpjela neumoljivu, kroničnu bol koja joj je odredila i život i umjetnost. Slavenka Drakulić dala je glas toj boli u ovom romanu, prevedenom na mnoge svjetske jezike i hvaljenom zbog jedinstvenog pristupa Fridinoj biografiji. U autoričinu fokusu nije bila faktografija bolesti i ozljeda koje su izazvale Fridinu bol, nego njezina sposobnost da svojim slikama izrazi bol, da izvorni jezik boli koji se svodi na stenjanje, krik i urlik "prevede" na umjetnost.

Onako kako je Frida Kahlo tjelesnu patnju pretvorila u slike, tako je Slavenka Drakulić tu bol i te slike pretvorila u književnost, oblikujući Fridin život u romanesknu meditaciju o karakteru jedne kronične patnje i kreativnosti, ali i o opsesivnoj ljubavi prema slikaru Diegu Riveri zbog kojega je Frida trpjela i drugu vrstu boli.

"Frida ili o boli" roman je u kojem je Slavenka Drakulić majstorski formulirala dubinu Fridine usamljenosti, njezinu neprestanu borbu s vlastitim tijelom, vizionarsku snagu njezine umjetnosti, svjetlo i tamu ljubavi, hrabrosti i prkosa žene koja je našla način da svaku izdaju i svaki hendikep koji joj je sudbina podvalila pobijedi svojom svevremenskom umjetnošću.

Frida Slavenke Drakulić filigranski točno prikazuje život proveden u boli i posljedicama te boli. Slavenka Drakulić izuzetno je uspjela prenijeti život i misli Fride Kahlo. U pripovijedanju u kojem se izmjenjuju prvo i treće lice bile bi očekivane poteškoće u praćenju tijeka knjige, ali kad jednom uđete u taj narativ, postaje lako uočiti razliku između promatrača i promatranja.

Putovanje na koje nas Drakulić vodi nije jednostavno jer ulazi duboko u središte napaćene duše.

Za one koji istinski cijene umjetnost Fride Kahlo, Frida ili o boli nudi uvid u njezin rad i život koji će vam dati još dublje razumijevanje onoga što ju je uopće nagnalo da stvara. Ne događa nam se često tako jasan i točan pogled u um jedne od najvećih svjetskih umjetnica, ali ova knjiga čini upravo to.

Richard Marcus, uz britansko izdanje

Slavenka Drakulić, novinarka i spisateljica (1949.), piše knjige na hrvatskom i engleskom, a neke su prevedene na više od dvadeset jezika. U izdanju američke izdavačke kuće Penguin izašlo joj je šest naslova. 

U publicističkim knjigama uglavnom se bavila svakodnevicom u socijalizmu, ratovima u bivšoj Jugoslaviji i Europom. Njezina prva publicistička knjiga "Smrtni grijesi feminizma" (1984.), jedan od prvih priloga feminizmu u Istočnoj Europi, nedavno je ponovno objavljena u proširenom izdanju.

Uslijedili su publicistički naslovi "Kako smo preživjeli", "Oni ne bi ni mrava zgazili", "Cafe Europa", "Balkan Express", "Tijelo njenog tijela" i "Basne o komunizmu", a "Cafe Europa" dobila je i nastavak "Cafe Europa Revisited".

Posljednja autoričina zbirka eseja "Rat je svugdje isti" okuplja tekstove o ratnoj stvarnosti, objavljene od 1991. do današnjih dana u većinom stranim publikacijama. 

U književnim djelima Slavenka Drakulić okrenuta je ženskom tijelu, bolesti i traumi, a pisala je i o životima kreativnih žena koje su živjele s poznatim umjetnicima. Objavila je romane Hologrami straha, Mramorna koža, Kao da me nema, Božanska glad, Frida ili o boli, Optužena, Dora i Minotaur, Mileva Einstein, teorija tuge i knjigu priča Nevidljiva žena i druge priče. 

Živi na relaciji Hrvatska – Švedska. Objavljuje članke, kolumne i političke komentare u domaćim i stranim novinama i časopisima.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.