Prošlo je više od dvadeset godina otkako je objavljena knjiga "Smrtni grijesi feminizma", knjiga eseja, novinskih članaka i kolumni, kojom je Slavenka Drakulić započela "ukoričavanje" tekstova objavljivanih u novinama i časopisima. Gledajući unazad, u nizu u kojem se – do ove godine – poredalo pet knjiga slične vrste (a šesta je, znamo, u radu) – ne možemo se ne zapitati što bismo mogli označiti kao zajednički nazivnik tih eseja i stotina članaka razasutih po tiskovinama u najrazličitijim zemljama svijeta, od Hrvatske do Japana, od Italije do Švedske.

U tematskom smislu kao da je nemoguće pronaći jednostavno određenje, jednoznačan pojam, osim ako se ne odlučimo za onaj najširih granica: svakodnevica, suvremeni svakodnevni život. Gotovo da nema događaja, neke stvari, naizgled nevažne sitnice, slučajnosti iz naših dnevnih života, koja ne bi mogla postati povodom za pisanje, motivom, otponcem za razmišljanje o onome kako živimo i što nam se u životu zapravo zbiva. U smislu formalnih osobina, u većini se tih tekstova gubi granica između eseja i priča, jer se u njima istodobno i pripovijeda i opisuje i reflektira. Izniman smisao za detalje, za prepoznavanje na prvi pogled beznačajnih pojedinosti, osnovno je obilježje pripovjednoga stila Slavenke Drakulić u kratkoj formi, kojom je osvojila najširu svjetsku publiku, objavljujući u najuglednijim novinama poput "Frankfurter Allgemeine Zeitung" ili "New York Literary Supplement".
Andrea Zlatar U knjigu su uvrštena djela "Smrtni grijesi feminizma", "Kako smo preživjeli komunizam i čak se smijali", "Balkan express", "Cafe Europa" i "Oni ne bi ni mrava zgazili".

Slavenka Drakulić, novinarka i spisateljica, rođena je u Rijeci 1949. Objavila je trinaest knjiga, a neke od njih prevedene su na više od dvadeset jezika. U izdanju američke izdavačke kuće Pen­guin izašlo joj je šest naslova. U publicističkim knjigama uglavnom se bavi svako­dnevicom u socijalizmu, a poslije 1989. i ratom. Njezina prva publicistička knjiga "Smrtni grijesi feminizma" (1984.) jedan je od prvih priloga feminizmu u bivšoj Jugoslaviji. Uslijedili su publicistički naslovi "Kako smo preživjeli", "Oni ne bi ni mrava zgazili", "Tijelo njenog tijela" i "Basne o komunizmu".

U književnim djelima Slavenka Drakulić okrenuta je ženskom tijelu, bolesti i traumi, propitujući i živote kreativnih žena koje su živjele s poznatim umjetnicima. Objavila je romane "Hologrami straha", "Mramorna koža", "Kao da me nema", "Božanska glad", "Frida ili o boli", "Optužena", "Dora i Minotaur" te "Mileva Einstein, teorija tuge". Izdavačka kuća Profil objavila je njezine Sabrane eseje i Sabrane romane.

Živi na relaciji Hrvatska – Švedska. Objavljuje članke, kolumne i političke komentare u domaćim i stranim novinama i časopisima, među kojima su The Nation, The New Republic, The New York Times Magazine, The New York Review of Books, Süddeutsche Zeitung, Internazionale, Dagens Nyheter, The Guardian, Neue Zürcher Zeitung i Eurozine.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.