Kada u osvit Prvoga svjetskoga rata, tek što je sa sinovima došla u Berlin, gdje je njezin suprug, najslavniji znanstvenik dvadesetog stoljeća Albert Einstein upravo dobio posao, primi pismo s Uvjetima o njihovu međusobnom životu, Milevi Einstein ionako napuknut život sasvim se izokrene. Ostaje sama, s dvojicom sinova, s golemim teretom tuge koju nosi u sebi, sa svim padovima i slomovima koje je imala u životu i koje će tek doživjeti.

Osoba koja je bila predodređena za najveće znanstvene dosege, genijalna matematičarka, prva žena na politehničkom fakultetu Sveučilišta u Zürichu, uvijek druga i drugačija, Mileva Einstein rođena Marić, iz bogate vojvođanske obitelji, u svojoj je sudbini gotovo paradigmatična kada razmišljamo o položaju žena.

Njezina teorija tuge teška je poput bilo koje teorije relativnosti, ali i mnogo češća od nje. Prtljaga tuge koju je nosila od najranije mladosti do smrti, u kojoj su se tijekom vremena samo dodavali tegobni trenuci, od šepanja i ruganja djece, preko ljubavi i neuspjelog braka s Albertom, do smrti djeteta, bolesne sestre, nezavršenog fakulteta, loše materijalne situacije i teške bolesti najmlađega sina, teret je koji može razumjeti svaka čitateljica ili čitatelj.


Slavenka Drakulić u romanu "Mileva Einstein, teorija tuge" oživila je genija i njegovu obitelj. Pred čitatelja je iskrsnula opipljiva, stvarna, puna života, ali i depresije, melankolije i ljubavi Mileva, žena u kojoj se ogledaju sve uloge koje žene stalno i iznova podnose i s kojima se nose snažnije od bilo kojeg muškarca.


***

"Slavenka Drakulić autorica je koja doista sjajno umije dvije stvari – fikcionalizirati činjenice i ukazati na krhkost ženskog identiteta u trenutku kada odustane i podčini se drugome."

Jagna Pogačnik, Jutarnji list

"Pričajući ljubavnu priču o ženi koja se zaljubi u Picassa i time izgubi sve – svoju umjetnost, fotografije, šansu da se ostvari profesionalno, ali i svoju osobnost, pa i zdravlje – Slavenka Drakulić savršeno odmjereno, a samim tim i uvjerljivo, opisuje propadanje jedne istinske umjetnice."

Bojana Radović, Večernji list

"Roman 'Dora i Minotaur' nastavak je trajne zaokupljenosti Slavenke Drakulić problemima žene u modernom svijetu, u prvom redu tematikom ženskog tijela, bolesti i traume. Interpretacija Dore Maar literarno je uvjerljiva zahvaljujući autoričinoj sposobnosti da iz naoko običnih, banalnih ožiljaka skrivenih u tamnim dubinama ljudskog bića izvuče šira, univerzalna značenja.”

Strahimir Primorac, Forum

Slavenka Drakulić, novinarka i spisateljica, rođena je u Rijeci 1949. Objavila je trinaest knjiga, a neke od njih prevedene su na više od dvadeset jezika. U izdanju američke izdavačke kuće Pen­guin izašlo joj je šest naslova. U publicističkim knjigama uglavnom se bavi svako­dnevicom u socijalizmu, a poslije 1989. i ratom. Njezina prva publicistička knjiga "Smrtni grijesi feminizma" (1984.) jedan je od prvih priloga feminizmu u bivšoj Jugoslaviji. Uslijedili su publicistički naslovi "Kako smo preživjeli", "Oni ne bi ni mrava zgazili", "Tijelo njenog tijela" i "Basne o komunizmu".

U književnim djelima Slavenka Drakulić okrenuta je ženskom tijelu, bolesti i traumi, propitujući i živote kreativnih žena koje su živjele s poznatim umjetnicima. Objavila je romane "Hologrami straha", "Mramorna koža", "Kao da me nema", "Božanska glad", "Frida ili o boli", "Optužena", "Dora i Minotaur" te "Mileva Einstein, teorija tuge". Izdavačka kuća Profil objavila je njezine Sabrane eseje i Sabrane romane.

Živi na relaciji Hrvatska – Švedska. Objavljuje članke, kolumne i političke komentare u domaćim i stranim novinama i časopisima, među kojima su The Nation, The New Republic, The New York Times Magazine, The New York Review of Books, Süddeutsche Zeitung, Internazionale, Dagens Nyheter, The Guardian, Neue Zürcher Zeitung i Eurozine.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.