"Narančasti otok" Margarete Vidmar i Darka Matića vješto je ispričana priča u kojoj napetost raste, a radnja ubrzava do samoga kraja. Ovo je roman koji otkriva čar umjetnosti i inspiracije te istovremeno pokazuje kako se svatko može istaknuti u onome što voli i što zna.

Piperita i Dilon upoznaju se na Odmorotoku i odmah postaju najbolji prijatelji. Dilon je došao k baki s tatom Kvazariusom iz tajanstvenoga grada Zvjezdograda, a Piperitu su roditelji poslali k djedu iz Poslovgrada.

Njih su dvoje uživali u raznim igrama, a onda jednog dana, iznenada, dok su plutali na luftićima, čudan ih je vjetar otpuhao i našli su se na nepoznatom otoku. Ubrzo otkrivaju da ondje žive samo neobična djeca narančaste boje kože, koja ne poznaju uobičajene stvari poput telefona, ne mogu otići s otoka do svoje osamnaeste godine i svi se bave glazbom. Piperita i Dilon polako se prilagođavaju novom načinu života i upoznaju otočane – susretljivu Lin, kuhara Žgolju, majstora gitare Hej-Ho Tehnika, blizanke Kiruki i Mizuki i ostale. Otok je prekrasan, ekipa uigrana, ali njih dvoje silno žele otići kući.

Kako će uspjeti probiti Munfilstrionovu crtu koja okružuje otok i sprječava da itko ode, kako će stupiti u kontakt s odraslima, što će sve učiniti roditelji i kamo će sve otići kako bi pronašli svoju djecu? I kako će će im pomoći Zvjerana, Piperitina dadilja koja poznaje magiju?

Margareta Vidmar završila je Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet (ERF), specijalistički studij psihotraumatologije na Medicinskom fakultetu i dvogodišnju edukaciju za praktičara ekspresivnih terapija. Od 2000. radi kao likovna terapeutkinja u Centru za rehabilitaciju djece i mladeži „Mali dom – Zagreb“ te vodi likovne radionice za udruge humanističkih usmjerenja, muzeje i bolnice. Suradnica je Odsjeka za motoričke poremećaje, kronične bolesti i art terapije na ERF-u te vodi edukacije i treninge za stručnjake u zemlji i svijetu.

Autorica je zapaženih inkluzivnih umjetničkih projekata koji tematiziraju problematiku marginaliziranih skupina s ciljem njihove aktivne participacije u društvu i senzibilizacije građana promicanjem socijalnog modela. Skulpture proizašle iz takvih projekata (Mačak, Abacus Dabracus, Zemlja grli Zemlju, Nosorog) nalaze se Višeosjetilnom parku uz jarunsko jezero. Projekti „Nosorog“ i „Putnici“ uvršteni su u udžbenik iz likovne kulture za 6. razred osnovne škole „Opažam, oblikujem 6“, Profil Klett.

Od 1998. godine aktivno izlaže na samostalnim i skupnim izložbama u zemlji i inozemstvu (Italija, Francuska, Kambodža, Tajland, Srbija, BiH, Austrija) te izlaže s grupom Autsajder. Godine 2003. u Saint-Yriex le Perche (Francuska) na izložbi „Le Facteur et la Lettre“ dobiva prvu nagradu za rad „Zauvijek“, a 2004. godine rad „Don`t let me go“ otkupljuje Muzej suvremene umjetnosti u Zagrebu.

Suradnica je Muzeja za suvremenu umjetnost u Zagrebu za projekte vezane uz osobe s invaliditetom i članica HDLU-a. Protagonistica je nagrađivanog dokumentarnog filma „Putnici“ u režiji Tine Šimurine. Dio je tima Močvarnog laboratorija Udruge za razvoj kulture (URK) i bavi se avangardnim kazalištem.

Darko Matić sudjelovao je u kulturnoj sceni gradske demoscene početkom devedesetih godina kao član rock-grupe Tamnichars s kojom je nastupao po svim gradskim klubovima i čije su se pjesme vrtjele po raznim top-listama demo-bendova tadašnjih radijskih postaja (Radio 101, Radio Velika Gorica te TV emisijama Fluid, Van struje itd.).

Pisao je glazbu za predstave na Učilištu ZKM-a te na SKAZ-u dobio nagradu za glazbu predstave Lane Šarić „Kad bogovi pobijesne“. Za nezavisne portale pisao je recenzije albuma stranih i domaćih rock-grupa. Imao je vlastiti obrt Klingerit, a danas se bavi turističkim ugostiteljstvom.

Član je autorskog rock-sastava Nikad isto s kojim sprema materijal za album i koncerte.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.