Na drugoj strani vremena
- Nakladnik: Alfa
- 10/2007.
- 674 str., tvrdi uvez
- ISBN 9789531688895
- Cijena: 23.89 eur
Preračunato po fiksnom tečaju konverzije 7,53450 kuna za 1 euro - Cijene knjiga su informativnog karaktera, navodimo prvu cijenu po izlasku knjige iz tiska. Preporučamo da cijene i dostupnost knjiga provjerite kod nakladnika ili u knjižarama! Moderna vremena više se ne bave prodajom knjiga, potražite ih u knjižarama, antikvarijatima ili u knjižnicama.
Rukopis ovog romana podijeljen je u tri dijela jednakoga opsega, a razlikuju ih susljedan prostorni smještaj i susljedni vremenski odsječci. Prvi se dio odvija
četrdesetih i pedesetih godina prošlog stoljeća u Jugoslaviji, drugi negdje 1958. u Italiji, treći šezdesetih godina u Australiji, uglavnom u Sidneyu.
Središnji je lik mladić Mislav Zvone Klesar (jasno se sluti da je posrijedi autobiografski diskurs), koji prolazi tri faze svoga mladenačkog života: u prvom je dječak iz okolice Ljubuškoga, učenik puke škole i sjemeništa u Dubrovniku, u drugom je izbjeglica koji se potuca izbjegličkim logorima u Italiji, u trećem je Mislav Zvone australski useljenik, marljiv radnik koji je počeo "od ništa" a kraj romana dočekao kao sretan čovjek, blaženik ljubavi i blagostanja.
Autobiografski pisan roman međutim ne inzistira toliko na unutarnjoj duševnosti koliko na dvjema drugim romanesknim odrednicama: pored dakle nakane da bude "roman lika", on je istodobno i "roman prostora i vremena", te, posebice važno, "roman zbivanja".
akademik Ante Stamać
Pisan čitko i pristupačno, rečenicama koje glatko teku, ovaj je roman zanimljivo štivo o ljudima iz dvije obitelji koje potječu iz istog mjesta i koji, iako drukčijih političkih nadzora završavaju - u emigraciji. Ne radi se samo o opisivanju mnoštva događaja: ovo je djelo svjedočanstvo jednog života i jednoga povijesnog razdoblja. Životni put čovjeka koji od bistroga seoskog dječačića postaje ugledni građanin Australije sigurno će privući pozornost čitateljstva. U hrvatskoj književnosti nema mnogo ovakvih knjiga.
mr. sc. Željka Lovrenčić
***
Drago Šaravanja rođen je 17. siječnja 1940. u Lipnu nekaleko od Ljubuškoga. Pučku školu pohađao je u rodnom selu, gimnaziju u Isusovačkom sjemeništu u Dubrovniku. S devetnaest se godina otisnuo u tuđinu. Proveo je deset mjeseci u talijanskim "prihvatnim logorima" za političke emigrante. U Australiju je stigao 1960. gdje se, radeći u civilnom zrakoplovstvu, doškolovao za strojarskog zrakoplovnoga inženjera. Studij hrvatskoga jezika i književnosti završio je na Filozofskom fakultetu Macquarie sveučilišta u Sydneyu.
Šaravanja je surađivao u mnogim hrvatskim publikacijama u dijaspori u kojima je objavio i nešto poezije. Zastupljen je u antologijama: «Hrvatska isljenička lirika» (1974.) urednik fra Lucijan Kordić; «Hercegovina» (2002.) urednik dr. Vjekoslav Boban; dvojezični zbornik hrvatskih književnika u Australiji «Zrcala u sjeni» (1994.); te zbornik australskih multikulturalnih pisaca «Writers' Mosaic» (1992. i 1996.).
Povijesne monografije «Hrvati sa Snježnih planina» i «The Snowy and Croatians» objavio je u Sydneyu 1999. Roman «Idemo kući» objavio je u Zagrebu 2003.
Drago Šaravanja vratio se u Hrvatsku nakon skoro 42 godine u tuđini.
Središnji je lik mladić Mislav Zvone Klesar (jasno se sluti da je posrijedi autobiografski diskurs), koji prolazi tri faze svoga mladenačkog života: u prvom je dječak iz okolice Ljubuškoga, učenik puke škole i sjemeništa u Dubrovniku, u drugom je izbjeglica koji se potuca izbjegličkim logorima u Italiji, u trećem je Mislav Zvone australski useljenik, marljiv radnik koji je počeo "od ništa" a kraj romana dočekao kao sretan čovjek, blaženik ljubavi i blagostanja.
Autobiografski pisan roman međutim ne inzistira toliko na unutarnjoj duševnosti koliko na dvjema drugim romanesknim odrednicama: pored dakle nakane da bude "roman lika", on je istodobno i "roman prostora i vremena", te, posebice važno, "roman zbivanja".
akademik Ante Stamać
Pisan čitko i pristupačno, rečenicama koje glatko teku, ovaj je roman zanimljivo štivo o ljudima iz dvije obitelji koje potječu iz istog mjesta i koji, iako drukčijih političkih nadzora završavaju - u emigraciji. Ne radi se samo o opisivanju mnoštva događaja: ovo je djelo svjedočanstvo jednog života i jednoga povijesnog razdoblja. Životni put čovjeka koji od bistroga seoskog dječačića postaje ugledni građanin Australije sigurno će privući pozornost čitateljstva. U hrvatskoj književnosti nema mnogo ovakvih knjiga.
mr. sc. Željka Lovrenčić
***
Drago Šaravanja rođen je 17. siječnja 1940. u Lipnu nekaleko od Ljubuškoga. Pučku školu pohađao je u rodnom selu, gimnaziju u Isusovačkom sjemeništu u Dubrovniku. S devetnaest se godina otisnuo u tuđinu. Proveo je deset mjeseci u talijanskim "prihvatnim logorima" za političke emigrante. U Australiju je stigao 1960. gdje se, radeći u civilnom zrakoplovstvu, doškolovao za strojarskog zrakoplovnoga inženjera. Studij hrvatskoga jezika i književnosti završio je na Filozofskom fakultetu Macquarie sveučilišta u Sydneyu.
Šaravanja je surađivao u mnogim hrvatskim publikacijama u dijaspori u kojima je objavio i nešto poezije. Zastupljen je u antologijama: «Hrvatska isljenička lirika» (1974.) urednik fra Lucijan Kordić; «Hercegovina» (2002.) urednik dr. Vjekoslav Boban; dvojezični zbornik hrvatskih književnika u Australiji «Zrcala u sjeni» (1994.); te zbornik australskih multikulturalnih pisaca «Writers' Mosaic» (1992. i 1996.).
Povijesne monografije «Hrvati sa Snježnih planina» i «The Snowy and Croatians» objavio je u Sydneyu 1999. Roman «Idemo kući» objavio je u Zagrebu 2003.
Drago Šaravanja vratio se u Hrvatsku nakon skoro 42 godine u tuđini.
© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.