Kakvo je suvremeno nasljeđe Gramscijevog pojma hegemonije? Kako možemo reformulirati univerzalnost nakon što su brojne proizvoljne verzije tog pojma bile tako iscrpno kritizirane?

U ovom radu Judith Butler, Ernesto Laclau i Slavoj Žižek upuštaju se u dijalog o središnjim pitanjima suvremene filozofije i politike. Njihovi eseji, zamišljeni kao tri priloga koji odgovaraju jedni na druge, obuhvaćaju pitanja preko hegelijanskog nasljeđa u suvremenoj kritičkoj teoriji, teorijskih dilema multikulturalizma, rasprave univerzalizam naspram partikularizma, strategija ljevice u globalizlranoj ekonomiji pa sve do relativnih zasluga poststrukturalizma i lakanovske psihoanalize za kritičku društvenu teoriju.

Osim očekivane preciznosti i inteligencije kojom Butler, Laclau i Žižek pristupaju svome radu, dodatna vrijednost knjige je u energiji te užitku njihove pronicljive, često nepredvidljive, razmjene.

***

Judith Butler je Maxine Elliot profesorica retorike i komparativne književnosti na Sveučilištu Kalifornija, Berkeley. Autorica je knjiga "Subjects of Desire: Hegelian Reflections in Twentieth-Century France", "Bodies that Matter: On the Discursive Limits of Sex", "The Psychic Life of Power: Theories in Subjection" te, u prijevodu, "Nevolje s rodom: Feminizam i subverzija identiteta" i "Raščinjavanje roda".

Ernesto Laciau je profesor političke teorije na Sveučilištu u Essexu. Autor je knjiga "Emancipation(s)", "New Reflections on the Revolution of Our Time", "The Making of Political Identities" i, u suautorstvu sa Chantal Mouffe, "Hegemony and Socialist Strategy".

Slavoj Žižek je profesor na Odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Ljubljani. Autor je, između ostalih, knjiga "Sublimni objekt ideologije", "Škakljivi subjekt: odsutno središte političke ontologije", "O vjerovanju: nemilosrdna ljubav", "Repeating Lenin", "Irak - Posuđeni čajnik".

Judith Butler (1956.), jedna od najutjecajnijih suvremenih filozofkinja i teoretičarki, feministkinja i aktivistica za ljudska prava te Maxine Elliot profesorica na Odsjeku za retoriku i komparativnu književnost na Sveučilištu Kalifornija, Berkeley.

Autorica je sljedećih knjiga: "Subjects of Desire: Hegelian Reflections in Twentieth-Century France" (1987.), "Nevolje s rodom: Feminizam i subverzija identiteta" (1990.), "Bodies That Matter: On the Discursive Limits of “Sex” (1993.), "The Psychic Life of Power: Theories of Subjection" (1997.), "Excitable Speech" (1997.), "Antigone’s Claim: Kinship Between Life and Death" (2000.), "Neizvjesni život: Moć žalovanja i nasilja" (2004.), "Raščinjavanje roda" (2004.), "Who Sings the Nation-State?: Language, Politics, Belonging" (s Gayatri Spivak, 2008.), "Frames of War: When Is Life Grievable?" (2009.), "Is Critique Secular?" (s Talalom Asadom, Wendy Brown i Sabom Mahmood, 2009.), "Sois Mon Corps" (s Catherine Malabou, 2011.), "Parting Ways: Jewishness and the Critique of Zionism" (2012.), "Dispossessions: The Performative in the Political" (s Athenom Athanasiou, 2013.), "Senses of the Subject" (2015.), "Notes Toward a Performative Theory of Assembly" (2015.).

Primila je brojne nagrade i priznanja, među ostalima Nagradu Andrew Mellon za akademski doprinos u humanistici, Nagradu Adorno za doprinos feminističkoj filozofiji i Nagradu Brudner Sveučilišta Yale za životno djelo na području lezbijskih i gej studija.

Slavoj Žižek, filozof, sociolog, kulturni kritičar i psihoanalitičar, rođen je u Ljubljani 1949. Doktorirao je na Ljubljanskom sveučilištu 1981., a drugi doktorat obranio je u Parizu na slavnom Sveučilištu Pariz VIII. Danas je Slavoj Žižek jedan od najcjenjenijih i najpopularnijih filozofa, a često ga nazivaju i najopasnijim filozofom Zapada. Autor je više od pedeset knjiga prevedenih na više od dvadeset svjetskih jezika.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.