Ova nas danas već legendarna priča vodi u ljudsko genetičko jezično nasljeđe. Je li moguće u jezicima i genima živih ljudi pronaći povijesno pamćenje naše vrste? Cavalli-Sforza, vjerojatno najslavniji genetičar današnjice, i rodonačelnik termina arheogenetika, na ovo pitanje nedvosmisleno odgovara potvrdno, a «Geni, narodi i jezici», njegova treća knjiga, definitivno ga predstavlja kao jednog od najrevolucionarnijih genetičara u posljednjih pedesetak godina.

Ključna pitanja o kojima se raspravlja su ova: kada i odakle smo potekli? Kako su se ljudska društva rasprostranila kontinentima? Kako su ljudski jezici i geni povezani? Jesu li rasne klasifikacije genetički utemeljene?

Osim čitatelja i kritičara, knjiga je oduševila i znanstvenike poput Jareda Diamonda, Colina Renfrewa i Matta Ridleyja.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.