Dušan Mlacović
Građani plemići : Uspon i pad rapskoga plemstva
- Nakladnik: Leykam international
- Prijevod: Anita Peti-Stantić, Jelena Tušek
- 03/2008.
- 332 + 46 str., tvrdi uvez
- ISBN 9789537534103
- Cijena: 31.85 eur
Preračunato po fiksnom tečaju konverzije 7,53450 kuna za 1 euro - Cijene knjiga su informativnog karaktera, navodimo prvu cijenu po izlasku knjige iz tiska. Preporučamo da cijene i dostupnost knjiga provjerite kod nakladnika ili u knjižarama! Moderna vremena više se ne bave prodajom knjiga, potražite ih u knjižarama, antikvarijatima ili u knjižnicama.
Srednjevjekovno rapsko plemstvo dio je korpusa plemstva srednjovjekovnih dalmatinskih gradova organiziranih u komune. Unatoč tome struktura je vlasti u rapskoj komuni (te s time u vezi udio plemića u njoj) u jednom vrlo značajnom segmentu bila drugačija od strukture vlasti dalmatinskih komuna poznate iz standardnih prikaza srednjovjekovne povijesti dalmatinskih gradova.
Naime, rapsko je plemstvo vlast na domaćem otoku u 14. stoljeću dijelilo s pučanima. Veliko su komunalno vijeće na Rabu u to doba sačinjavale obje tadašnje glavne komunalne društvene grupacije, plemići i pučani, a ne isključivo plemići. Takvo se stanje doima neuobičajeno za komune proizašle iz antičkih dalmatinskih gradova (civitas). Kako Rab možemo svakako ubrojiti među njih, ta činjenica traži razjašnjenje. Što je rapskome plemstvu davalo imanenciju ako to nije bilo članstvo u Velikom vijeću kao u Dubrovniku, Splitu, Zadru ili pak Trogiru?
Knjiga detaljan je pregled historiografskih elemenata rapske, jadranske i mediteranske srednjovjekovne povijesti prijeko potrebnih za rješenje tog pitanja. Nastala je na osnovu autorovog dugogodišnjeg istraživanja obimne arhivske građe, pohranjene na Rabu te u brojnim domaćim i stranim institucijama.
U knjizi, priča o rapskome plemstvu u srednjem vijeku započinje u prvoj polovici 19. stoljeća, kada su plemići iz bivših mletačkih zemalja morali dokazivati svoje plemstvo novom suverenu, austrijskom caru. U činjenici da su vlast u Velikom vijeću nekada dijelili s pučanima, tadašnji su rapski plemići naišli na veliku prepreku u procesu dokazivanja vlastitog plemstva. Njihove poteškoće proizašle iz sveopćeg nerazumjevanja imanencije plemenitosti njihovih srednjovjekovnih predaka danas su sastavni dio rješenja tog zahtjevnog problema hrvatske srednjovjekovne povijesti.
***
Dušan Mlacović je rođen 1966. u Celju. Osnovnu je školu pohađao u Rogaškoj Slatini, a srednju u Celju. Studirao je povijest i filozofiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Ljubljani. Diplomirao je 1992. radnjom 'Rab u 14. stoletju' za koju mu je dodijeljena fakultetska Prešernova nagrada za studente. Od 1994. znanstveni je novak na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Ljubljani. Magistrirao je 1997. radnjom 'Družbeni in ekonomski odnosi na Rabu v anžujski dobi 1358-1409 (Nobiles et populares)'. Doktorirao je 2006. disertacijom 'Rabsko plemstvo v poznem srednjem veku'. Od 2001. 2003. bio je pročelnik Odsjeka za gospodarstvo Rogaške Slatine, a od 2003. do 2005. istraživač i voditelj projekta u Znanstveno-istraživačkom centru Bistra Ptuj.
Od 2006. zaposlen je na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Ljubljani gdje predaje povijest Jugoistočne Europe u novom vijeku. Istražuje srednjovjekovnu povijest jadranskih urbanih sredina i njihova plemstva, povijest slovenske balneologije i pitanja interakcije urbane materijalne kulturne baštine i razvitka.
Naime, rapsko je plemstvo vlast na domaćem otoku u 14. stoljeću dijelilo s pučanima. Veliko su komunalno vijeće na Rabu u to doba sačinjavale obje tadašnje glavne komunalne društvene grupacije, plemići i pučani, a ne isključivo plemići. Takvo se stanje doima neuobičajeno za komune proizašle iz antičkih dalmatinskih gradova (civitas). Kako Rab možemo svakako ubrojiti među njih, ta činjenica traži razjašnjenje. Što je rapskome plemstvu davalo imanenciju ako to nije bilo članstvo u Velikom vijeću kao u Dubrovniku, Splitu, Zadru ili pak Trogiru?
Knjiga detaljan je pregled historiografskih elemenata rapske, jadranske i mediteranske srednjovjekovne povijesti prijeko potrebnih za rješenje tog pitanja. Nastala je na osnovu autorovog dugogodišnjeg istraživanja obimne arhivske građe, pohranjene na Rabu te u brojnim domaćim i stranim institucijama.
U knjizi, priča o rapskome plemstvu u srednjem vijeku započinje u prvoj polovici 19. stoljeća, kada su plemići iz bivših mletačkih zemalja morali dokazivati svoje plemstvo novom suverenu, austrijskom caru. U činjenici da su vlast u Velikom vijeću nekada dijelili s pučanima, tadašnji su rapski plemići naišli na veliku prepreku u procesu dokazivanja vlastitog plemstva. Njihove poteškoće proizašle iz sveopćeg nerazumjevanja imanencije plemenitosti njihovih srednjovjekovnih predaka danas su sastavni dio rješenja tog zahtjevnog problema hrvatske srednjovjekovne povijesti.
***
Dušan Mlacović je rođen 1966. u Celju. Osnovnu je školu pohađao u Rogaškoj Slatini, a srednju u Celju. Studirao je povijest i filozofiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Ljubljani. Diplomirao je 1992. radnjom 'Rab u 14. stoletju' za koju mu je dodijeljena fakultetska Prešernova nagrada za studente. Od 1994. znanstveni je novak na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Ljubljani. Magistrirao je 1997. radnjom 'Družbeni in ekonomski odnosi na Rabu v anžujski dobi 1358-1409 (Nobiles et populares)'. Doktorirao je 2006. disertacijom 'Rabsko plemstvo v poznem srednjem veku'. Od 2001. 2003. bio je pročelnik Odsjeka za gospodarstvo Rogaške Slatine, a od 2003. do 2005. istraživač i voditelj projekta u Znanstveno-istraživačkom centru Bistra Ptuj.
Od 2006. zaposlen je na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Ljubljani gdje predaje povijest Jugoistočne Europe u novom vijeku. Istražuje srednjovjekovnu povijest jadranskih urbanih sredina i njihova plemstva, povijest slovenske balneologije i pitanja interakcije urbane materijalne kulturne baštine i razvitka.
© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.
