Zrinjka Glovacki-Bernardi
Kad student zatrudni : Rasprava o rodnoj perspektivi u jeziku
- Nakladnik: Alfa
- 10/2008.
- 111 str., meki uvez
- ISBN 9789532970418
- Cijena: 7.96 eur
Preračunato po fiksnom tečaju konverzije 7,53450 kuna za 1 euro - Cijene knjiga su informativnog karaktera, navodimo prvu cijenu po izlasku knjige iz tiska. Preporučamo da cijene i dostupnost knjiga provjerite kod nakladnika ili u knjižarama! Moderna vremena više se ne bave prodajom knjiga, potražite ih u knjižarama, antikvarijatima ili u knjižnicama.
"Intelektualna djelatnost i jezik jedno su i nerazdvojni tako da čovjek svoju okolinu doživljava isključivo kroz jezik. Dosljedno promišljanje ovih postavki dovodi nas do zaključka da za čovjeka stvarnost postoji jedino po jeziku i u jeziku i time je rodna korektnost u jeziku nužna i moguća, jer se jezik ostvaruje u konkretnom pojedinačnom govorenju što znači da nismo bespomoćno podložni moći naslijeđenog jezika nego da svaki pojedinac i svaka generacija mogu utjecati na jezik i mijenjati ga.
Osjećajno i voljno Ja postaje nekim drugim čim stupi u krug jezika što je jedna od bitnih funkcija kojima se osjećajni i voljni život oblikuje. Jezikom isto tako utječemo na druge ljude pa stoga pripadnost jezičnoj zajednici uključuje znanje o tome kako se jezikom predstavlja identitet, starosna dob, zanimanje, socijalni odnosi. Jezična se zajednica određuje temeljem političkih, kulturnih i socijalnih uvjeta te normi, vrijednosti i običaja jezične uporabe. Stoga je jezik podložan kritici zahtjev koje je promišljena uporaba jezika svih govornika, a razvoj nekog jezika pokazuje stupanj razvoja društva.(...)
Ako stvari i bića nemaju imena, odnosno ako ne postoje riječi kojima se označavaju, onda za nas ne postoje, pa stoga možemo parafrazirati Gadamera i ustvrditi da se tek s jezikom u kojem su prisutne i žene za nas otvara svijet".
Knjiga Zrinjke Glovacki-Bernardi o rodnoj perspektivi u jeziku vrijedan je doprinos proučavanju ove problematike na nekoliko razina: jezičnofilozofijskoj, kulturoznanstvenoj, kulturnoporedbenoj, povijesnolingvističkoj, rodoznanstvenoj, sociolingvističkoj, jezičnopolitičkoj i jezičnokritičkoj. Stoga se ova interdisciplinarna sinteza promišljanja o jeziku i rodu kao društvenom konstruktu može iščitavati ne samo kao vrsna teorijska i emprijska studija o rodnoj perspektivi u jeziku, već i kao apel za promišljenom uporabom jezika svih govornika hrvatskoga koja će pridonijeti smanjivanju diskriminacije žena u jeziku. (Velimir Piškorec)
***
Zrinjka Glovacki-Bernardi rođena je u Zagrebu 1952. godine. Nakon završene klasične gimnazije studirala je germanistiku i anglistiku u Zagrebu i Miinsteru. Sveučilišnu je karijeru započela 1977. godine kao asistentica na Odsjeku za germanistiku zagrebačkog Filozofskog fakulteta, gdje i danas predaje kao redovni profesor i predstojnica Katedre za njemački jezik. Predavala je i na sveučilištima u Salzburgu, Münchenu, Beču i Ljubljani, a gost profesor bila je u Rijeci, Mariboru, Sarajevu i Tuzli.
Njezin je znanstvenoistraživački interes usmjeren na nadrečeničnu jezičnu razinu, na međuzavisnost jezika i kulture, a osobito s obzirom na sociokulturnu uvjetovanost. Na ove je teme vodila međunarodne projekte, sa sveučilištima u Beču i Salzburgu, te hrvatske projekte o hrvatsko-njemačkim jezičnim i kulturnim dodirima. Spoznaje novih lingvističkih disciplina uvodi u nastavne kolegije - tekstnu lingvistiku, dodirno jezikoslovlje - i promiče interdisciplinarni pristup.Objavila je pet knjiga i šezdesetak znanstvenih članaka.
Osjećajno i voljno Ja postaje nekim drugim čim stupi u krug jezika što je jedna od bitnih funkcija kojima se osjećajni i voljni život oblikuje. Jezikom isto tako utječemo na druge ljude pa stoga pripadnost jezičnoj zajednici uključuje znanje o tome kako se jezikom predstavlja identitet, starosna dob, zanimanje, socijalni odnosi. Jezična se zajednica određuje temeljem političkih, kulturnih i socijalnih uvjeta te normi, vrijednosti i običaja jezične uporabe. Stoga je jezik podložan kritici zahtjev koje je promišljena uporaba jezika svih govornika, a razvoj nekog jezika pokazuje stupanj razvoja društva.(...)
Ako stvari i bića nemaju imena, odnosno ako ne postoje riječi kojima se označavaju, onda za nas ne postoje, pa stoga možemo parafrazirati Gadamera i ustvrditi da se tek s jezikom u kojem su prisutne i žene za nas otvara svijet".
Knjiga Zrinjke Glovacki-Bernardi o rodnoj perspektivi u jeziku vrijedan je doprinos proučavanju ove problematike na nekoliko razina: jezičnofilozofijskoj, kulturoznanstvenoj, kulturnoporedbenoj, povijesnolingvističkoj, rodoznanstvenoj, sociolingvističkoj, jezičnopolitičkoj i jezičnokritičkoj. Stoga se ova interdisciplinarna sinteza promišljanja o jeziku i rodu kao društvenom konstruktu može iščitavati ne samo kao vrsna teorijska i emprijska studija o rodnoj perspektivi u jeziku, već i kao apel za promišljenom uporabom jezika svih govornika hrvatskoga koja će pridonijeti smanjivanju diskriminacije žena u jeziku. (Velimir Piškorec)
***
Zrinjka Glovacki-Bernardi rođena je u Zagrebu 1952. godine. Nakon završene klasične gimnazije studirala je germanistiku i anglistiku u Zagrebu i Miinsteru. Sveučilišnu je karijeru započela 1977. godine kao asistentica na Odsjeku za germanistiku zagrebačkog Filozofskog fakulteta, gdje i danas predaje kao redovni profesor i predstojnica Katedre za njemački jezik. Predavala je i na sveučilištima u Salzburgu, Münchenu, Beču i Ljubljani, a gost profesor bila je u Rijeci, Mariboru, Sarajevu i Tuzli.
Njezin je znanstvenoistraživački interes usmjeren na nadrečeničnu jezičnu razinu, na međuzavisnost jezika i kulture, a osobito s obzirom na sociokulturnu uvjetovanost. Na ove je teme vodila međunarodne projekte, sa sveučilištima u Beču i Salzburgu, te hrvatske projekte o hrvatsko-njemačkim jezičnim i kulturnim dodirima. Spoznaje novih lingvističkih disciplina uvodi u nastavne kolegije - tekstnu lingvistiku, dodirno jezikoslovlje - i promiče interdisciplinarni pristup.Objavila je pet knjiga i šezdesetak znanstvenih članaka.
© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.
