Zoran Kravar
Kad je svijet bio mlad : Visoka fantastika i doktrinarni antimodernizam
- Nakladnik: Mentor
- 10/2010.
- 124 str., meki uvez
- ISBN 9789537113643
- Cijena: 7.83 eur
Preračunato po fiksnom tečaju konverzije 7,53450 kuna za 1 euro - Cijene knjiga su informativnog karaktera, navodimo prvu cijenu po izlasku knjige iz tiska. Preporučamo da cijene i dostupnost knjiga provjerite kod nakladnika ili u knjižarama! Moderna vremena više se ne bave prodajom knjiga, potražite ih u knjižarama, antikvarijatima ili u knjižnicama.
Knjiga Zorana Kravara "Kad je svijet bio mlad : Visoka fantastika i doktrinarni antimodernizam" prvi je veći doprinos hrvatske humanistike proučavanju visoke fantastike (high fantasy), vrste popularne književnosti koja se naziva "epskom" i "romantičnom" fantastikom, ili najkraće fantasy.
U 15 poglavlja razmatra se suodnos ranih i utemeljiteljskih fantasy djela - "Hobita", "Gospodara prstenova" i "Silmarilliona" J. R. R. Tolkiena, "Narnijskih kronika" C. S. Lewisa, "Panova blagoslova" Lorda Dunsanyja, "Zmije Ouroboros" E. R. Eddisona, ali i opere "Prsten Nibelunga" R. Wagnera - i doktrinarnoga antimodernizma uobličenoga u nefikcionalnim djelima njihovih suvremenika Ludwiga Klagesa i Juliusa Evole, kao i kasniji odjek te veze na primjeru romanesknog ciklusa "Zemljomorje" Ursule K. Le Guin, filmskog serijala "Zvjezdani ratovi" Georgea Lucasa te recentnih hollywoodskih adaptacija Tolkienovih i Lewisovih romana.
Iznose se potvrde za tezu da visoka fantastika kao prozna vrsta stvara književne protusvjetove koji, kroz pripovijest o restauraciji iskona, stoje nasuprot liberalnim i postprovjetiteljskim stečevinama.
Radi se, dakle, o ideološkokritičkom čitanju kanonskih temelja žanra fantasyja iz pera autora knjiga "Antimodernizam" (2004), "Svjetonazorski separei. Antimodernističke tendencije u hrvatskoj književnosti ranoga 20. stoljeća" (2005) i "Uljanice i duhovi" (2009).
***
Zoran Kravar (1948), povjesničar književnosti, teoretičar stiha, esejist i pjesnik. Dosad je objavio knjige: "Studije o hrvatskom književnom baroku" (Zagreb 1975), "Funkcija i struktura opisa u hrvatskom baroknom pjesništvu" (Zagreb 1980), "Das Barock in der kroatischen Literatur" (Köln–Weimar–Beč 1991), "Nakon godine MDC: studije o književnom baroku i dodirnim temama" (Dubrovnik 1993), "Tema »stih«" (Zagreb 1993), "Lirika i proza Antuna Gustava Matoša" (s Dubravkom Oraić-Tolić, u ediciji Ključ za književno djelo, Zagreb 1996), "Stih i kontekst: teme iz povijesti hrvatskoga stiha" (Split 1999), "Književni protusvjetovi: poglavlja iz hrvatske moderne" (s Nikolom Batušićem i Viktorom Žmegačem, Zagreb 2001), "Antimodernizam" (Zagreb 2004), "Sinfonia domestica: članci o domaćoj književnosti 1. i 2. stupnja" (Zadar 2005) i "Svjetonazorski separei: antimodernističke tendencije u hrvatskoj književnosti ranoga 20. stoljeća" (Zagreb 2005), te "Uljanice i duhovi" (Zagreb 2009), za koju je 2009. primio Nagradu HAZU te Vjesnikovu nagradu za književnost Ivan Goran Kovačić. Dobitnik je Nagrade SFERA za esej o Tolkienu (2008).
U 15 poglavlja razmatra se suodnos ranih i utemeljiteljskih fantasy djela - "Hobita", "Gospodara prstenova" i "Silmarilliona" J. R. R. Tolkiena, "Narnijskih kronika" C. S. Lewisa, "Panova blagoslova" Lorda Dunsanyja, "Zmije Ouroboros" E. R. Eddisona, ali i opere "Prsten Nibelunga" R. Wagnera - i doktrinarnoga antimodernizma uobličenoga u nefikcionalnim djelima njihovih suvremenika Ludwiga Klagesa i Juliusa Evole, kao i kasniji odjek te veze na primjeru romanesknog ciklusa "Zemljomorje" Ursule K. Le Guin, filmskog serijala "Zvjezdani ratovi" Georgea Lucasa te recentnih hollywoodskih adaptacija Tolkienovih i Lewisovih romana.
Iznose se potvrde za tezu da visoka fantastika kao prozna vrsta stvara književne protusvjetove koji, kroz pripovijest o restauraciji iskona, stoje nasuprot liberalnim i postprovjetiteljskim stečevinama.
Radi se, dakle, o ideološkokritičkom čitanju kanonskih temelja žanra fantasyja iz pera autora knjiga "Antimodernizam" (2004), "Svjetonazorski separei. Antimodernističke tendencije u hrvatskoj književnosti ranoga 20. stoljeća" (2005) i "Uljanice i duhovi" (2009).
***
Zoran Kravar (1948), povjesničar književnosti, teoretičar stiha, esejist i pjesnik. Dosad je objavio knjige: "Studije o hrvatskom književnom baroku" (Zagreb 1975), "Funkcija i struktura opisa u hrvatskom baroknom pjesništvu" (Zagreb 1980), "Das Barock in der kroatischen Literatur" (Köln–Weimar–Beč 1991), "Nakon godine MDC: studije o književnom baroku i dodirnim temama" (Dubrovnik 1993), "Tema »stih«" (Zagreb 1993), "Lirika i proza Antuna Gustava Matoša" (s Dubravkom Oraić-Tolić, u ediciji Ključ za književno djelo, Zagreb 1996), "Stih i kontekst: teme iz povijesti hrvatskoga stiha" (Split 1999), "Književni protusvjetovi: poglavlja iz hrvatske moderne" (s Nikolom Batušićem i Viktorom Žmegačem, Zagreb 2001), "Antimodernizam" (Zagreb 2004), "Sinfonia domestica: članci o domaćoj književnosti 1. i 2. stupnja" (Zadar 2005) i "Svjetonazorski separei: antimodernističke tendencije u hrvatskoj književnosti ranoga 20. stoljeća" (Zagreb 2005), te "Uljanice i duhovi" (Zagreb 2009), za koju je 2009. primio Nagradu HAZU te Vjesnikovu nagradu za književnost Ivan Goran Kovačić. Dobitnik je Nagrade SFERA za esej o Tolkienu (2008).
© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.
