Knjiga se sastoji od triju duljih eseja koji promišljaju političku i kritičku narav fantastike u književnosti, a u ovom obliku ne postoji na engleskom jeziku, već ju je Suvin sastavio ekskluzivno za "Ubiq". Knjizi su dodane i Suvinove novije pjesme te pogovor koji sumira teze knjige kao svojevrsnog rada u nastajanju, odnosno Suvinova najnovijeg interesa u proučavanju ne samo znanstvene fantastike, nego i fantasyja.

"Preživjeti Potop : Fantasy, po-robljenje i granična spoznaja" knjiga je koja se suočava s novom masovnom popularnošću fantasyja i horora i s padom popularnosti znanstvene fantastike te ulazi u konfrontaciju s vremenom totalne komodifikacije (po-robljenja), globalizacije kapitala i profita, krize u društvu koja postaje kriza u svijesti i srcima. Ukoliko SF, tradicionalno definiran preko Suvinove utemeljiteljske teorije kao “književnost spoznajnog očuđenja” koja se kritički konfrontira s empirijskom okolinom čitalaca, gubi populistički zamah, a publika hrli u eskapistički svijet tolkienovskog fantasyja, ima li šanse da i fantasy postane spoznajna literatura, književnost otpora?

U tri eseja knjige ti se problemi razmatraju kroz “živi rad” Marxa, Fouriera, smisao fantasyja i razdiobe u polju fantastične fikcije te izdvojen i presudan opus Ursule K. Le Guin, tj. njezine dvije trilogije o Zemljomorju. Radi se, dakle, o ideološkokritičkom čitanju i borbenom manifestu o fantastičnoj fikciji danas, o odnosu SF-a i fantasyja, o širenju područja borbe, iz pera Darka Suvina, najuglednijega svjetskog teoretičara znanstvene fantastike, tumača književnosti i kulture, esefičara, brechtovca, krležijanca, marksista, pjesnika i mislećeg, zabrinutog intelektualca.

U tom smislu ova je knjižica što kritička dopuna, što revizija nekih oštrih stavova koje je autor iznio o fantasyju u svojoj klasičnoj studiji "Metamorfoze znanstvene fantastike", davne 1979. godine.

***

Darko Suvin (Zagreb 1930), teoretičar kulture i književnosti, teatrolog i semiotičar,  vjerojatno je najpoznatiji svjetski proučavatelj znanstvene fantastike. Ključna mu je knjiga "Metamorphoses of Science Fiction: On the Poetics and History of a Literary Genre" (1979;  "Metamorfoze znanstvene fantastike: o poetici i povijesti jednog književnog žanra", 2010), a o znanstvenoj fantastici objavio je i brojna druga djela. Diplomirao je na Tehničkom fakultetu u Zagrebu 1954., a na Filozofskom fakultetu 1956. (engleska i francuska filologija); doktorirao je 1970. Od 1959. Predavao je na Katedri za komparativnu književnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu, a od 1968. redoviti je profesor anglistike i komparatistike na Sveučilištu McGill u Montrealu; umirovljen 1999., danas je profesor emeritus i akademik (redoviti je član Royal Society of Canada – Academy of Humanities and Social Sciences).

Član je Hrvatskog društva pisaca. 1980. dobio je Nagradu Pilgrim koju dodjeljuje Science Fiction Research Association, a 2009. Nagradu SFERA za životno djelo na području znanstvene fantastike.Od 1999. živi u Lucci, u Italiji. Dijelove svojih memoara objavljuje tijekom zadnjih dviju godina u Goroganu.

Darko Suvin (Zagreb 1930), teoretičar kulture i književnosti, teatrolog i semiotičar, vjerojatno je najpoznatiji svjetski proučavatelj znanstvene fantastike. Diplomirao je na Tehničkom fakultetu u Zagrebu 1954., a na Filozofskom fakultetu 1956. (engleska i francuska filologija); doktorirao je 1970. disertacijom o I. Vojnoviću. Od 1959. Predavao je na Katedri za komparativnu književnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu, a od 1968. redoviti je profesor anglistike i komparatistike na Sveučilištu McGill u Montrealu; umirovljen 1999., danas je profesor emeritus i akademik (redoviti je član Royal Society of Canada – Academy of Humanities and Social Sciences).  Od 1999. živi u Lucci, u Italiji. Bio je član Društva književnika Hrvatske; član je Hrvatskog društva pisaca.

Objavio 34 knjige i uredio 14 o književnosti, dramaturgiji (posebno o Brechtu i o Japanu), SF-u i utopizmu, te epistemologiji kulture i politike, od kojih su neke prevedene na 6 jezika, uključivši tri knjige stihova kao i prozne parabole, takođe preko 500 članaka i eseja o komparativnoj književnosti i dramaturgiji, teoriji kulture, utopizmu i naučnoj fantastici, te o političkoj epistemologiji. 

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.