Blaise Pascal, vrstan francuski znanstenik, mislilac i književnik, autor čuvenih "Misli" (1670.), napisao je u razdoblju između 1656. i 1657. prvo moderno remek - djelo polemičke književnosti "Pisma provincijalcu". Svoje moderno iskustvo susretanja s libertincima pretočio je u vrsno pisanu polemiku između jansenista i isusovaca, braneći u osamnaest pisama postavke jansenista stilom elegantne ironije i prirodne jednostavnosti.

Snagom i ljepotom stila priskrbio je sebi visoko mjesto i u povijesti književnosti. U spomenutim pismima napada kauzistiku, brani strogu jansenističku koncepciju teško zadobiva Božje milosti, razračunava s onim što se njemu čini kao razvodnjeno krščanstvo, podijeljeno između kršćanskog duha i želje da ovlada područjem svjetovnoga.

Njegova pisma brane slobodu misli i znanstvenoga istraživanja. Pascal se izruguje Rimu i isusovcima koji misle da će dekretom protiv Galileja spriječiti zemlju da se okreće. U pismima kombinira logičku snagu razmišljanja vlastitu znanstveniku s iskrenošću čovjeka koji ne vodi osobita računa o tradicionalnoj retorici.

Svojim "Mislima" i "Pismima provincijalcu" Pascal zauzima istaknuto mjesto u povijesti misli i povijesti književnosti.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.