Rječnik je osmišljen tako da zadovolji potrebe akademske zajednice i svih onih koji uče slovenski i hrvatski na drugim razinama ili kojima je u svakodnevnom poslu potreban rječnik ovoga tipa. Dragocjen je priručnik učenicima i studentima u objema zemljama, svima zainteresiranima za kontrastivno i usporedno proučavanje, prevoditeljima i poslovnim ljudima, ali i svima onima koji žele čitati tekstove na susjednom i srodnom jeziku, za što im treba tek mala pomoć.

Ovaj praktičan i pregledan rječnik sadrži oko 30.000 rječničkih natuknica sa svake strane iz suvremenoga slovenskog i hrvatskog jezika. Za oprimjerenje i naglašavanje leksičkih jedinica korišteni su postojeći elektronski korpusi te višejezični i jednojezični rječnici. Gdje god je bilo važno, navedeni su parovi riječi istoga i bliskoga ili suprotnoga značenja (sinonimi i antonimi), kao i brojne uputnice kojima se čitateljeva pažnja dodatno usmjerava na riječi koje su po značenju povezane s riječi koju se objašnjava.


***

Funkcija rječnika danas je drugačija nego prije pedeset, ali i prije deset godina. Rječnik predstavlja izvor koji, zajedno s drugim dostupnim izvorima, prije svega elektroničkima, kao što su korpusi i tezaurusi, služi onome koji želi saznati ili provjeriti značenja i gramatičke odrednice pojedine riječi, njezinu upotrebu, mogućnost slaganja s drugim riječima, a tu i tamo i frazeološki potencijal. (...)

Veliki suvremeni slovensko-hrvatski i hrvatsko-slovenski rječnik ovoga opsega (s oko 30.000 rječničkih natuknica sa svake strane) rezultat je višegodišnjeg projekta. I sadržajno i formalno prvi dvojezični rječnik kojem je s jedne strane slovenski, a s druge hrvatski jezik, ovaj je rječnik utemeljen na suvremenom leksiku provjerenom u mnogim izvorima. Abecedarij je sastavljen ispisivanjem riječi iz suvremenih slovenskih i hrvatskih rječnika te dopunjen brojnim riječima koje su se pokazale potrebnima s prevoditeljskoga stajališta i sa stajališta učenja slovenskoga i hrvatskoga kao drugoga/stranoga jezika na svim razinama. (...)

Za oprimjerenje leksičkih jedinica korišteni su postojeći elektronički korpusi, prije svega FIDA, FIDAplus i GIGAfida za slovenski jezik i Hrvatski nacionalni korpus za hrvatski jezik, kao i postojeći višejezični i jednojezični rječnici (Slovar slovenskega knjižnega jezika (SSKJ), Hrvatski enciklopedijski rječnik i Hrvatski čestotni rječnik). Takav je pristup omogućio uočavanje brojnih različitih značenja pojedine riječi i pronalaženje odgovarajućih primjera za svako od njih. U tom se smislu u rječniku nastojala osobito jasno istaknuti razlika između osnovnog (denotativnog) i prenesenog (konotativnog) značenja riječi, što nikada do sada nije bio slučaj u slovensko-hrvatskoj kontrastivnoj leksikografiji. Zbog bliske srodnosti dvaju jezika taj se segment posla pokazao kao jedan od najizazovnijih, a istovremeno i jedan od najproduktivnijih. (...)

Izborom leksema i načinom njihove obrade nastojala sam afirmirati suvremeni pristup jeziku koji uzima u obzir različit standardnojezični i funkcionalni status pojedinih jedinica. Birajući lekseme za rječnik, vodila sam računa o tome da se u njemu nađu sve riječi koje su potrebne u svakodnevnom sporazumijevanju, a onda i riječi koje su potrebne u sporazumijevanju na raznolikim razinama suvremene komunikacije, tako da se u ovom rječniku nalaze čitavi grozdovi riječi iz raznih područja suvremenog života (kao što su svakodnevna nautička, turistička, ekonomska i pravna terminologija) koji se do sada nisu nalazili u rječnicima ovoga tipa. (...)

Posebno su označeni tzv. lažni prijatelji, tj. one riječi koje će govornik slovenskoga jezika prepoznati kao riječi svoga jezika u hrvatskom i pogrešno ih protumačiti, jer te riječi u hrvatskom ne znače isto što i u slovenskom i obratno.

(iz pregdovora Anite Peti Stantić)

Anita Peti-Stantić je profesorica poredbene slavenske lingvistike i slovenskoga na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Od 2006. je godine vodila znanstveni projekt pod naslovom Hrvatska i bliskosrodne kulturnojezične zajednice. Osim znanstvenih monografija, autorica je Velikog slovensko-hrvatskog i hrvatsko-slovenskog rječnika (2014) i prevoditeljica sa slovenskog i engleskog. U posljednjih je desetak godina zaokupljena istraživanjem hijerarhije gramatičkih struktura s različitih teorijskih lingvističkih i psiholingvističkih, eksperimentalnih stajališta. Voditeljica je projekta Hrvatske zaklade za znanost Modeliranje mentalne gramatike: ograničenja informacijske strukture te voditeljica radne skupine za razvojne segmente čitanja u okviru COST akcije Europska mreža pismenosti. Čitanjem se praktično i teorijski bavi već dvadesetak godina, a napokon je o tome napisala i knjigu.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.