Što sve rade znanstvenici? Zašto? Kakvi su bili putevi kojima su došli do toga? Jesu li njihovi putevi bili pravocrtni ili zaobilazni? Sve su to pitanja koja se postavljaju i mladima kad razmišljaju o sebi i svojim potencijalnim karijerama i odlukama o budućnosti, o studiju, o tome što bi željeli raditi. Mladi, posebno srednjoškolci, nerijetko se pitaju na koji su način znanstvenici slični njima samima.

U tom je smislu cilj knjige "Putovanje u nepoznato : Zašto se bavim znanošću (i kako je do toga došlo)?" mladima u Hrvatskoj, primarno srednjoškolcima, pružiti viđenje suvremene znanosti očima hrvatskih znanstvenika različitih generacija i različitih struka, ali i dati im popularnoznanstveni tekst iz kojega će moći učiti o znanosti, upućivati se u nju i sami dalje istraživati ono što ih zaniteresira.

Upravo zbog toga su urednice ove knjige (Anita Peti-Stantić i Vedrana Stantić) potaknule brojne domaće znanstvenice i znanstvenike da napišu svoja iskustva i pošalju poruku mladima. Mnogi govore o tome kako treba imati samopouzdanja i vjerovati u svoje sposobnosti, govore o upornosti, odvažnosti, strpljenju, uvjerenju da, ako se tako radi, rezultat neće izostati i da će biti relevantan za kvalitetu našega života. Mnogi govore i o važnosti procesa učenja, o radosti pronalaženja odgovora, ali i o radosti zbog toga što je čovjek sposoban postavljati relevantna pitanja. Mnogi, na kraju, govore o kreativnosti kao važnom segmentu vlastitoga rada i uživanja u njemu.

Knjiga donosi neizmjerno zanimljive priče renomiranih hrvatskih znanstvenica i znanstvenika o tome zašto se bave baš znanstvenim radom, kako su se počeli baviti time i kakav je njihov pogled na znanost. Urednice i autorice koncepcije knjige uspjele su motivirati znanstvenike različitih generacija, koji se bave različitim znanstvenim granama, da ispričaju svoje životne priče. Te priče s jedne strane prikazuju njihova ključna znanstvena dostignuća, dok s druge strane otkrivaju njih kao obične, ali i nadasve zanimljive ljude. Takvo stavljanje znanosti i znanstvenih karijera u fokus i njihovo približavanje širokom čitateljskom krugu može imati važne znanstvene, stručne i društvene implikacije, podsjećajući na ulogu i važnost znanosti za svakodnevni život i razvoj čovječanstva. Treba istaknuti i to da svi prilozi, kao i knjiga u cjelini, snažno promoviraju razvojni mentalni sklop, odnosno ideju o važnosti ulaganja truda i ustrajnosti u onome čime se bavimo, neovisno o tome radi li se o bavljenju znanošću ili nekom drugom strukom.

- prof. dr. sc. Gordana Keresteš, iz recenzije

Anita Peti-Stantić je profesorica poredbene slavenske lingvistike i slovenskoga na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Od 2006. je godine vodila znanstveni projekt pod naslovom Hrvatska i bliskosrodne kulturnojezične zajednice. Osim znanstvenih monografija, autorica je Velikog slovensko-hrvatskog i hrvatsko-slovenskog rječnika (2014) i prevoditeljica sa slovenskog i engleskog. U posljednjih je desetak godina zaokupljena istraživanjem hijerarhije gramatičkih struktura s različitih teorijskih lingvističkih i psiholingvističkih, eksperimentalnih stajališta. Voditeljica je projekta Hrvatske zaklade za znanost Modeliranje mentalne gramatike: ograničenja informacijske strukture te voditeljica radne skupine za razvojne segmente čitanja u okviru COST akcije Europska mreža pismenosti. Čitanjem se praktično i teorijski bavi već dvadesetak godina, a napokon je o tome napisala i knjigu.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.