'Nevini' se, kao i 'Nadohvat', ponajprije odlikuju autorskom hrabrošću - od izbora provokativne motivike do narativne koncepcije, a tu je i interesantan stilski sloj koji uključuje razlamanje proznih odlomaka na 'stihovan' način; postupak u nas, a i šire, rijetko prakticiran i svjedoči o tome koliko je autorici poetizacija teksta bitna, pa je ostvaruje ne samo jezikom nego i grafičkim rješenjima.

Neovisno tretirali li dijelove teksta kao priče ili poglavlja, oni suštinski jesu kratke priče, a ključni trenutak svake kratke priče kao vrste njezina je poanta – na njoj ona prolazi ili pada. Nemali dio priča/poglavlja 'Rata' cjelovito su prosječnih dosega, ali ima i onih koje su jako dobro postavljene i fino se razvijaju, a onda nezadovoljavajuće ili čak banalno poantiraju.

Očito je da su spone davno popucale i da Sexon nije motiviran za neku podrobniju priču o sebi i Karajliću, što je i shvatljivo, premda bi da je suprotno knjiga bila interesantnija, a čini mi se i dublja. Ali, kako je rečeno na početku ovog teksta, i Kontić i Sexon stvar su postavili ekstenzivno, bez naročitog interesa za dubinske prodore, što s jedne strane knjigu čini obuhvatnijom i protočnijom, a s...

'Morpho amathonte' malen je roman pun svjetlosti i topline, njegov svijet plemenito je izmaštan poput ploda dječjeg duha u najboljem smislu riječi, i doista, pravo je osvježenje naići na knjigu izvan sfere literature za djecu koja daruje toliko pozitivnosti, a da nijednog trena ne zazvuči namješteno, kamoli lažno, koja, upravo suprotno, posjeduje neupitan umjetnički dignitet.