Mladim čitateljima ne možeš podvaliti muda pod bubrege ili rog umjesto svijeće (kao ni svijeću umjesto roga naravno), oni ne pristaju na muljanje, oni će na književnom susretu glasno i jasno reći ovo mi ne valja, za razliku od odraslih čitatelja koji će se na književnom susretu s piscem četrdeset pet minuta smješkati, a u sebi mu željeti da se zapali stolica pod njegovim dupetom.

Nedvojbeno je da Hrvatska ima vrsnih autora knjiga za djecu i mlade, pisaca i ilustratora, ali ako se pogledaju Top liste najprodavanijih knjiga i slikovnica iz te kategorije, vidljivo je da su npr. u prošloj 2024. godini u knjižarama bila najprodavanija (uz rijetke iznimke) prijevodna izdanja, i to mahom onih najpoznatijih svjetskih autora/ica koji dominiraju i na inozemnim tržištima knjiga.

U kontekstu mjera štednje vodećih europskih država teško je reći kako bi Hrvatska reagirala da je u međuvremeu i sama uvela neki format kulturnih vaučera. Ispada da je lakše ne pokušati pa se onda kasnije i ne suočiti s problemom, a za sada je mogućnost uvođenja kulturih vaučera tek stidljivo naznačena u strateškim dokumentima Vlade RH i Ministarstva kulture i medija, što nije i garancija da će se s...

U Društvu hrvatskih književnika u četvrtak, 10. listopada 2024., u 18 sati, održat će se polemička tribina 'Bez cenzure' pod nazivom Zašto više volimo strane krimiće i misterije negoli domaće?. Sudjeluju: Dino Milinović, Edo Popović i Stjepo Martinović, a urednica i voditeljica tribine je Lada Žigo Španić.

Nedavno se kroz medije i na društvenim mrežama provukla vijest, ili još češće samo graf koji je fragmentarno sumirao razultate istraživanja koje Eurostat više-manje učestalo prikuplja od zemalja mahom članica EU. Posljednji podaci o čitanju knjiga zapravo su još iz 2022. godine, a njihovo zadnje ažuriranje dogodilo se u kolovozu ove godine. Gdje je tu Hrvatska?