Nakon poezije i reportaža, političkih eseja i proze, Paterson se okušao i u komediji, a ovaj je roman ujedno i njegov prvi pokušaj za širim priznanjem. "Kuhanje s Fernet Brancom" odlična je satira. Paterson ne piše izravno o toj kičizaciji lokalne autohtonosti. Roman nema ideološkog ekstrakta. Nema čak niti izraženijeg globalističkog konteksta. Sve što se treba reći, plasira se kroz humor. Onako,...

Brešan doista piše o neobičnom tijeku gradnje šibenske katedrale i povijesnim i estetskim nedaćama koje su je pratile, ali ga zapravo ta faktografija ne zanima, već prije svega piše o ljudima čije je živote ona sudbinski obilježila. Glavni lik profesor je latinskog i grčkog koji se početkom (naših) devedesetih nalazi na profesionalnoj i privatnoj vjetrometini. Politička nepodobnost, krah braka, otkaz...

Ova trosložna romaneskna cjelina (Jedan razgovor za uvod; 38 poglavlja o radu u kamenu; Jedno buđenje za kraj) senzbilnoga naslova, otvara niz zanimljivih pitanja o trenutcima i načinima umjetničkog stvaranja, o dilemana kroz koje prolaze umjetnici tijekom rada, o nedostaku žudnje za umjetničkim djelom, o svjetovima u kojima se ne čuju zvukovi, o pogledima kojim se govori, o metamorfozama tijela, njegovim...

Čini se kako je Dumančić pisanjem „Izjednačenja“ žarko želio čitateljima pripomoći u traganju za izlaskom iz piramide životnih zabluda, u traganju za osobnom tišinom, za razgovaranjima koja ne čine „isprazni govori“, za pričom koja može „zarobiti i privezati uz meki, putenošću natopljeni divan“. Pripovjedač tada nastoji različitim intertekstualnim meandrima oblikovati gotovo snovito...

Bertoša je i u ovoj knjizi imao samo jednu namjeru – restaurirati i konzervirati sjećanje, zaštiti ga od memorocida kako bi se vidjelo u budućnosti što se je „zaista“ dogodilo i to iz perspektive osobe koja je doživjela i svjedočila onome o čemu piše. Jedna moguća pojedinačna istina, prepričana i posve inidividualizirano oblikovana u ovim se memoarima prepoznaje kao „očevid stvarnosti“. Takva...

Sedamdesetih godina Parsons je bio novinarska zvijezda NME-a. Iz kultnog glazbenog časopisa otišao je krajem punk razdoblja, a na zao glas dolazi serijom seksističkih ispada kao komentator BBC-a i kolumnist Daily Mirrora. Prodajući jeftine štoseve Parsons piše, recimo, da žene ne bi trebale piti – „jer su pijanci glasni, nepodnošljivi, sentimentalni i glupi, a žene su takve i kad su trijezne“, ili pak...