Danas nema velikih ideja. Nitko ne zna kako će svijet izgledati za pedeset godina, i nitko nema viziju budućnosti. S druge strane XIX stoljeće je bilo doba idealista, vizionara i „luđaka“. Vrijeme proroka. Odricanja na koja su oni bili spremni nespojiva su sa suvremenim umjetnicima i društvenim aktivistima. Suočena s klasnim, rodnim, i rasnim nepravdama Flora Tristan se odriče zadane društvene uloge...

Kada sam čitao njezin fragment, »kubanski plavo«, pomislio sam: istih smo godina. Ili je u gene kulture nepogrešivo i tragično upisna besmrtnost komunizma. Saška piše o tome kako ne zna tko je prije odustao od koga: komunizam od njezina oca, ili njezin otac od komunizma. Baš kao i ja, razmišljala je kako je puno lakše biti siromašan na pretoploj i pješčanoj Kubi nego u kakvom slavonskom selu, zgrčen od...

Priče Delimira Rešickog neobičan su spoj emocionalnosti i stiliziranosti na razini gotovo pojedinačne rečenice i oštre ironije prema natruhama zbilje koja ponekad ostaje samo pozornicom, a ponekad vrlo nasilno prodire u svjetove njegovih prekrasnih gubitnika. Stoga one možda ostavljaju privid nekakvog «starinskog» literarnog koncepta, u kojem još postoje lokoti ljubavi kao zavjeti vječnosti, no prava je...

Gjoni dobro zna da na početku čitatelja treba uvući u priču, pa mu postavlja, kako sama kaže, «udicu» u formi kriminalističke inicijalne situcije - bečki suteren, dvoje mrtvih i jedna nestala djevojka, a roman koji slijedi prijevod je spisa pronađenih kod gospođe koja se zatekla u suterenu pri dolasku policije i izjavila «alles im Roman». To «sve u romanu» izimno je digresivna priča, ispripovijedana...

Imao je “bogat rječnik, piskutav glas, naočale, potrebu da glasno priča viceve koji nisu bili smiješni, kemijski laboratorij u svom podrumu, a nastavnici su mu bili otvoreno skloni”... No, poznata je stvar da geekovi nasljeđuju svijet. Geekovi vladaju svijetom informatike (Bill Gates), filma (Quentin Tarantino), glazbe (Thom Yorke)... Jonathan Franzen je “zavladao” svijetom književnosti. S...

Jedina istina ovoga romana implicitna je sumnja okupljena oko riječi kojima se nastoji prikazati emociju kojom se može iskazati ono neiskazivo. Prepletanjem tri sudbine (liječnika, mlade Bosanke i starijeg mirovnjaka) prikazuju se njihove osobne borbe s demonima rata. Malo se nategnutom stoga čini ona liječnikova „uljuljana u stvarnost“, ali to ne umanjuje čistu emotivnost kojom je natopljena naracija...