Robert Guédiguian i Ivica Prtenjača, svaki u svojem umjetničkom polju, a razmatrat ćemo ih za ovu priliku ponajprije kao autore mediteranskog kruga, kao kvartovske kroničare i apologete proletarijata, predstavljaju samosvojan i vrlo prepoznatljiv poetski mikrokozam. Guédiguian kao filmaš, a Prtenjača – i kad piše prozu – primarno kao pjesnik.

Kreativna mreža objavila je krajem 2021. godine zbirku 'Žene, bajke kraljice' devet hrvatskih književnica koje su udahnule novi život poznatim ženskim likovima iz bajki. Ubrzo je uslijedio i muški odgovor, zbirka 'Bajke, kraljevi, lupeži'. Upitali smo autore/ice zastupljene u obje zbirke da nam odgovore na pitanje kako su bajke utjecale na njihovo stvaralaštvo.

Statistike čitanosti pokazuju da ako već i postoji kritična masa korisnika koji čitaju knjige i srodne publikacije u e-formatu (a što potvrđuje i projekt/platforma BEK), problem malog tržišta, malog jezika i ne prevelikog entuzijazma prema čitanju, povezano i s navikom besplatnog konzumiranja internetskih sadržaja... nisu povoljni kontekst da bi se e-nakladništvo u Hrvatskoj razvilo kao održivi poslovni...

Pokušajmo se još jednom praviti da su nam ta istraživanja važna, da ih čitamo i analiziramo. Ukratko, u osnovnim crtama, prisjetit ćemo se prezentirati onih istraživanja koja možemo uspoređivati u kakvom-takvom vremenskom kontinuitetu od 2004. do 2022. godine, imajući u vidu da je to period od rođenja do stasanja jednog punoljetnika/ce, pa bi to trebao biti dovoljan period za podvuči crtu.

U zapadnom svijetu model vertikalne integracije nakladništva i knjižarstva nije čest poslovni model, preferira se jasna horizontalna razdioba uloga u knjižnoj industriji, a tamo gdje vertikalna integracija ipak postoji prisutna je jaka regulativa (zakon ili gospodarstveni sporazumi ili etički kodeks branše) kojom se brane potencijalne monopolističke prakse.