Samo po sebi, baš kao i jezik, more je neutralno. Ono što mu osigurava elemente uzvišenog, strašnog, nepreglednog, dubokog, mirnog, neukrotivog... je moru izvanjsko. Osim, naravno, ako poetika koju se odabere da se o moru govori svoju po-etičnost ne pokaže nediranjem njegove uzvišene veličine. A, ako ovakva odluka može biti produktivna za tretman mora, zašto ne bi bila i za tretman neizrecivih i uzvišenih...

Bogati postaju bogatiji, cvjetaju neproizvodne djelatnosti i burzovno mešetarenje. U Britaniji se slamaju radnički štrajkovi i rasprodaju ostaci državnog vlasništva, a na Manhattanu se pojavljuju prvi prinčevi „reaganomike" - yuppiji. Te promjene Martin Amis je uhvatio novinarskom brzinom. U to vrijeme proces je još u definiranju: „turbo-liberalna" ekonomija tek uzima zamah, a u medijima se klinci...

Koliko je engleski dominantan kao jezik iz kojega se preuzimaju suvremeni frazemi? Dalibor Vrgoč kaže da frazemi nešto teže prolaze zbog jezične barijere, no ipak ilustrira kako su kalkiranjem engleski frazemi prešli u hrvatski frazeološki fond: ''Nakon što dobiju zeleno svjetlo, dvije krupne ribe naoružane do zuba idu od vrata do vrata radi pet minuta slave i zaradu od pljačke dijele fifti-fifti....

Mladi pisac na prečac je osvojio New York svojim polubiografskim romanom o yupijevskim partijanerskim noćima na Manhattanu. „Sjajna svjetla, velegrad" predstavljao je roman svog vremena. Najednom, rukopisi o mladim ljudima u hiperurbanom okružju postali su među izdavačima najtraženija roba. Skovan je i termin literarnog „brat packa" u koji je Village Voice zajedno s McInerneyem ubacio i Breta...

Roman sexpistolsovskog naslova prozni je prvijenac pjesnika Milana Fošnera (1971) i spada u «ladicu» onih romana koji tematiziraju svakodnevicu, s težištem na svijetu margine i luzera. Glavni junak Ivan Horvat dane provodi u koordinatama trešnjevačkog kvarta, na relaciji stan-birtija-kladionica, bez posla je i novaca, a kao prtljagu vuče obiteljske probleme i propale ljubavne veze... piše jednostavnim...

Prividan paradoks (ne)ograničenja u poeziji razvidan je u pjesmama koje je Sanja Lovrenčić sakupila u knjigu,