Mlodinow se bavi obilježjima mišljenja koja u ljudi nisu nova, no uz razvoj tehnologije ih mnogi zanemaruju, a ona se ne razvijaju automatski, nego svjesno, radom na sebi, kao što on kaže, razvijanjem ”sposobnosti da se odustane od utješnih ideja i navikne se na dvosmislenosti i proturječnosti, spremnosti da se izdignemo iznad uobičajenog razmišljanja i preoblikujemo pitanja koja postavljamo, sposobnosti...

Puškinovo veliko djelo frca i iz njegovih pisama – to je, dakako, on - još otvoreniji i izravniji, bez paravana i zavjesa. Rečenice koje Vizelj prenosi iz njegovih pisama zapete su onom pucajućom snagom i odvažnom zrelosti kakve, s jedne strane, povlači providnost genija, a s druge pak neumoljivost, snaga karaktera, a iz te napetosti izbija suptilno, trepereći kao nevidljiv duh od dima, istina ljudskog...

Ono što ova knjiga ne dopušta zaboraviti jesu prije svega ljudske sudbine. Da bi se ukazalo na njihovu specifiku uvodno poglavlje razrađuje terminologiju i, ne slučajno naslovljeno u pluralu, židovske identitete. I oni su povijesni fenomen i stoga podložni mijenama. Pokazuje nam to razrada definicija judaizma u religijskom sadržaju pojma od kojih su spomenute najvažnije: ortodoksna, reformna i konzervativna.

Omer Rak neće nam u svojoj knjizi o poznatom arhitektu i astrologu Alojzu Vjekoslavu Bastlu (1872.-1947.) pružiti odgovor na možebitno i golicavo pitanje o vjerodostojnosti astroloških predviđanja, kao što ni nevjerne neće uvjeravati u bilo što osim što će im razložno, stilom dovoljno jednostavnim i načinom dovoljno stručnim objasniti utjecaj astrologije i okultnoga na jedno duhovno razdoblje svjetske i...

Goran Sunajko prepoznaje današnju „scijentometrijsku hegemoniju“ koja racionalističkim, tehnicističkim i normativističkim „bičem“ nastoji ovladati svim sferama ljudskog duha i svesti ga na jednoznačnost i pritom osvajački nastupa prema podređenoj humanistici i svim njezinim pojmovima. 'Estetika genija' zamišljena je baš kao anestetik za tu veliku bol humanistike.