Prilagodbe

Moderna vremena

Pogledaj... sve je puno knjiga.

Ilustracije: John Tenniel

Razgovor ×

Razgovor • 15.05.2006.

A. Žiljak i T. Šakić : "Visoka kultura" je relikt nazadnih kulturnjaka

SF je načelno ekstrapolacija stvarnosti. SF pita: "Što ako se ovo ili ono (uvijek s referencom na stvarnost) nastavi u budućnosti?, Što ako nas bude previše, ako dođe do nuklearnog rata, ako se razvije ova ili ona tehnologija? Kako će to utjecati na pojedinca, društvo i čovječanstvo?“ A ta se pitanja itekako postavljaju u hrvatskom SF-u. Osamdesetih su u našem SF-u bile česte antiutopije, kao iskaz...
Razgovor • 18.04.2006.

Josip Mlakić : U sredini u kojoj živim više se ni Godot ne čeka

Nemam neki poseban odnos niti stav prema povijesti, niti se puno zamaram s njom. Čak niti s tom tezom o cikličnom ponavljanju povijesti. U "Živima i mrtvima" sam na neki način želio prikazati da su ta ponavljanja privid koji stvara banalnost i predvidljivost zla. Ono se ciklički ponavlja, a ne povijest, i to po jako banalnim i stereotipnim matricama.U bosanskohercegovačkoj književnosti nema povijesnih...
Razgovor • 06.04.2006.

Predrag Matvejević : Kritički govor se oslobodio straha

Za svako od spomenutih pisama ponekad je trebalo vidjeti odvjetnika koji brani pisca u zatvoru, proučiti zatvorenikov dosje, konzultirati pravnike, svjedočiti na sudu… U to je uloženo jako puno vremena, više nego i u jednu moju knjigu.
Razgovor • 16.03.2006.

Dubravka Oraić Tolić : Nemoguće je zamisliti Krležu u ženskom rodu

Ono što je iskrsnulo nakon pada Zida i što se počelo nezaustavljivo kotrljati od devedesetih godina na dalje, dakle kultura u kojoj danas živimo, bila je «druga moderna», kasna postmoderna, post-postmodernizam, globalizam ili, kako sam to istaknula u podnaslovu knjige, virtualno doba. To je neki čudan mješanac između moderne i postmoderne. Njihovo, ako nastavimo u simboličnoj biološkoj metaforici,...
Razgovor • 13.03.2006.

Čedomir Višnjić : Politiku velikosrba ne branim, ali branim njihove pjesme

Pripadnik sam intelektualnog i političkog kruga koji je nasljednik i baštinik ljevičarske tradicije ove zemlje, kako kulturne tako i političke. Kao pripadnik manjine, zainteresiran sam za pitanje očuvanja i stvaranja hrvatsko-srpskih kulturnih veza. Ne mora postojati suglasnost svih aktera u svim pitanjima. Ali, ja i dalje ne mogu ni na koji drugi način, ni kao pomoćnik ministra, ni kao predsjednik Prosvjete,...
Razgovor • 18.11.2005.

Piotr Dobrolecki : Hrvatska mora dobro lobirati da se ne uvede PDV na knjigu

Dvije godine prije ulaska u Europsku uniju mnogi su se bojali da će se tržište jako izmijeniti. To se nije dogodilo. Tržište funkcionira kao i prije, ali smo dobili nove mogućnosti. Primjerice, olakšana je kupovina autorskih prava, kao i uvoz i izvoz knjiga na originalnim jezicima, zatim tiskanje knjiga u inozemstvu ili tiskanje u Poljskoj i potom izvoz vani. Naše su tiskare jako zadovoljne jer su povećale...
Razgovor • 30.10.2005.

Jurica Pavičić : U hrvatskoj prozi kao da nitko nema mamu i tatu

Hrvatski standard kakav je normativan za prozu jest jedan beživotni i apstraktni konstrukt na kojem se ne može pisati o konkretnom ljudskom životu. Taj totalitarni jezik u prozi treba istrijebiti, jer je opasan po zbiljski ljudski život. Pritom ne mislim da je rješenje totalni povratak na dijalekt i sleng, nego da standardni jezik naprosto treba što više unakaziti, zaprljati dijalektom i slengom da bi mu...