Nedavno se kroz medije i na društvenim mrežama provukla vijest, ili još češće samo graf koji je fragmentarno sumirao razultate istraživanja koje Eurostat više-manje učestalo prikuplja od zemalja mahom članica EU. Posljednji podaci o čitanju knjiga zapravo su još iz 2022. godine, a njihovo zadnje ažuriranje dogodilo se u kolovozu ove godine. Gdje je tu Hrvatska?

Kad god govorimo o sebi, problem izvire iz predodžbe o "ja" kao o čvrsto utvrđenom entitetu, nečemu što je ili junak ili čudovište, međutim ono nije ništa drugo nego fikcija, priča koju pripovijedamo sami sebi (i drugima) a u kojoj nam nedostaju mnogi komadi "slagalice". "Ja" je nešto neuhvatljivo, uvijek u nastajanju, priča za koju ne znamo kako će završiti.

I dok se još uvijek sređuju podaci za one 'najglavnije' nišne Top liste, prva je kompletirana Top lista najprodavanijih knjiga iz područja knjiga za djecu i mlade. Slikovnica Igora Jurilja i Marka Purišića 'Baby Lasagna i mačak Stipe' suvereno vlada listama u proljetnom i ranoljetnom periodu, a posebno veseli da se na drugom mjestu nalazi novo izdanje 'Priča iz davnina' Ivane Brluć Mažuranić.

Možda bi o djeci valjalo govoriti iz perspektive umjetnosti, koja vrlo točno detektira da je učenik svaka osoba koja sustavno slama granice svog neznanja i svoje nesigurnosti, dakle nebitno je ulazi li u proces saznavanja kao „pošiljatelj“ ili kao „primatelj“ poruke. Te su role neprekidno zamjenjive. I fantastično dinamične. Možda je, dakle, vrijeme da registriramo da duboka ravnopravnost učitelja i...

Ako je problem HGK da kao neku protuvrijednost plaćenoj članarini članstvo dobiva pravovremene sažetke o tome čime se sve Vijeće na svojim sjednicama bavi, koje su bile teme na dnevnom redu te kako pojedini članovi/ce promišljaju iste, tada Zajednica nakladnika i knjižara pada na osnovnom komunikacijskom modelu koji bi trebao biti dio svake organizirane strukovne ili poslovne udruge.