"Modernizam u hrvatskom igranom filmu" pristupa raspravi o modernizmu u kinematografiji s mnogih strana: što je to uopće filmski modernizam? Zar nije film kao medij 20. stoljeća nužno moderan? Kako tumačiti filmske modernizme u općem toku povijesti moderne umjetnosti? Izvodi li filmska povijest samu sebe uvijek iznova ili se možemo odvažiti i ustvrditi da postoje dva temeljna tipa narativnoga filma – klasični i moderni? Da li je hrvatski film ikada bio moderan? Kad je to bio, koliko je bio moderan i na koje sve načine?

Što se zbiva kad se na stilistički zemljovid europskoga filmskog modernizma, u postojeće tipologije i klasifikacije, ucrtaju filmovi nastali u Hrvatskoj između sredine 1950-ih i početka 1980-ih, a što kad se jedna moguća tipologija modernizma u lokalnoj kinematografiji pokuša sravniti s globalnim stilističkim klasifikacijama? Što s činjenicom da hrvatski film u to vrijeme nije bio nacionalna kinematografija? Što s nepreglednom stilskom heterogenošću modernizma na filmu te koliko ga je i gdje u hrvatskim filmovima? Stoga i jest posrijedi nacrt tipologije, prividni pogled odozgo koji je proizašao iz cjeline pogledanoga filmskog korpusa.

Važan doprinos razumijevanju ključnih modaliteta stilske povijesti hrvatskog igranog filma, ova knjiga posebnu pozornost posvećuje tipološko-stilskim diferencijacijama sa stajališta najsuvremenijih svjetskih i domaćih razmatranja povijesnih poetika, pri čemu se u obzir uzimaju i ranija tumačenja hrvatskoga filmskog korpusa.

Posebno je važan i originalan doprinos u kritičkoj primjeni općih tipologija stilova i stilskih diferencijacija na reprezentativni korpus hrvatskog filma iz udarnog razdoblja modernizma 1960-ih i 70-ih, uz izvorne analitičke prinose, uočavanje stilskih aspekata autorskih opusa i pojedinih filmova koji bi bez tog tipološkog pristupa ostali nezapaženi. To se provodi interpretativno pronicljivo, osjetljivo i skrupulozno, vodeći računa o individualnosti djela i prigodno odlučujućem kontekstu.

Tip proučavanja kakav nudi ova knjiga zapravo je vrlo rijedak u domaćem kontekstu povjesničarskih studija, u kojem je disciplina kulturne povijesti gotovo posve zanemarena, pa je ova knjiga ključan doprinos kulturnoj povijesti filma, ali i Hrvatske.

(Hrvoje Turković)

Riječ je o tematski i metodološki inovativnom djelu, oslonjenom na recentnu relevantnu literaturu, kao i na često zanemarene starije izvore ključne za razumijevanje teme. Posebna je vrijednost knjige precizna i sveobuhvatna obrada korpusa filmova hrvatske kinematografije 1960-ih, kao i jugoslavenske i europske kinematografije istog razdoblja. Na djelu je očito dobro poznavanje filmskih i drugih umjetničkih fenomena, što iznesenim tezama jamči široku primjenjivost u proučavanju drugih europskih socijalističkih kinematografija, kao i srodnih kinematografskih pojava.

(Tomislav Brlek)

Tomislav Šakić (1979) diplomirao je komparativnu književnost i kroatistiku na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 2003. te na istom fakultetu polazio poslijediplomski studij književnosti i 2012. doktorirao u polju znanosti o umjetnosti (grana filmologije). Povijest hrvatskog filma predavao je na Hrvatskom seminaru za strane slaviste Zagrebačke slavističke škole, na Školi medijske kulture "Dr. Ante Peterlić", pri Centru za hrvatski kao drugi i strani jezik (Croaticum) Filozofskog fakulteta te na Hrvatskim studijima, gdje je od 2015. naslovni docent.

Član je uredništva Hrvatskoga filmskog ljetopisa (2005–2012. izvršni urednik) te koautor knjige "Hrvatski filmski redatelji I." (2009). S Aleksandrom Žiljkom uredio je antologiju "Ad Astra: antologija hrvatske znanstvenofantastične novele od 1976. do 2006. godine" (Nagrada SFERA, 2007), a od 2007. s njim uređuje i časopis za književnu fantastiku Ubiq (Prix Européen de Science Fiction za najbolji časopis, 2011).

Od 2004. zaposlen je u Leksikografskom zavodu Miroslav Krleža u Zagrebu (od 2013. znanstveni suradnik, a od 2016. leksikograf u drugom izboru), gdje je bio član uredništva četverosveščane Hrvatske književne enciklopedije, urednik u Filmskom enciklopedijskom rječniku te suurednik Leksikona Antuna Gustava Matoša.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.