Što bi bilo da je Franklin D. Roosevelt izgubio predsjedničke izbore 1940. godine? Što bi bilo da je na čelo Amerike tada došao Charles Lindbergh, letački as i osvjedočeni pobornik izolacionizma i antisemitizma? Što bi bilo s Philipom Rothom, današnjim doajenom američke proze, ali tada tek sedmogodišnjakom iz židovske obitelji u New Jerseyju?

»Zavjera protiv Amerike» alternativna je autobiografija pisca koji je kao dječak na svojoj koži osjetio klicu rasizma u američkoj srednjoj klasi. Ali dok je u stvarnosti uvijek u obitelji uspijevao naći utočište od svake prijetnje, u svojem novom romanu on postulira vrlo moguću povijesnu Ameriku koja je raselila Židove u cilju “integriranja” s ostatkom stanovništva i time razorila sigurnost njihovih zajednica; jednu Ameriku koja se nije htjela uplesti u “europski” rat, već je potpisala ugovore o nenapadanju s nacističkom Njemačkom i militarističkim Japanom. Uz službene posjete Von Ribbentropa Bijeloj kući i antisemitske nerede na ulicama, djetinjstvo maloga Philipa poći će radikalno drugačijim smjerom prema neočekivano dojmljivom razrješenju.

Posve izvoran zbog svojeg intimističkog motrišta i u isti mah zreli nasljednik suvremenih klasika alternativne povijesti poput "Čovjeka u visokom dvorcu" Philipa K. Dicka i "Domovine" Roberta Harrisa, roman «Zavjera protiv Amerike» jedinstvena je pripovijest o tankoj granici između demokracije i totalitarizma u najmoćnijoj zemlji svijeta.

Philip Milton Roth rođen u Newarku, New Jersey, u obitelji Židova koji su došli iz Istočne Europe i još su govorili jidiš. Kontradikcije njegove životne sredine postale sunjegova stalna tema - odnos Židova i Amerikanaca, duboka bol i osebujan humor. Poznat je po romanima «Portnoyeva boljka», «Profesor strasti», te trilogiji o Nathanu Zuckermanu.

Svoje prvo djelo, zbirku pripovijedaka «Goodbye, Columbus», objavio je 1959.g., no na prvi veliki uspjeh trebalo je čekati još deset godina, kada mu je roman «Portnoyeva boljka» (1969) donio svjetsku slavu.

Prepoznatljivim stilom, punim humora, ironije, povremeno i sarkazma, s čestim pozivanjem na kulturno naslijeđe židovskih Amerikanaca u i oko Newarka u kojem je odrastao, Roth piše već gotovo pola stoljeća odavno se etabiliravši na vrhu američke književnosti. Uz Normana Mailera, Johna Updikea i Thomasa Pynchona predstavlja jednog od najrenomiranijih živućih američkih pisaca.

Njegova najznačajna djela su: «Profesor strasti» (The professor of desire, 1977), «Pisac iz sjene» (The ghost writer, 1979), «Oslobođeni Zukerman» (Zuckerman unbound 1981), «Sat anatomije» (The anatomy lesson,1983), «Praška orgija» (The Prague Orgy, 1985), «Sabbathov teatar» (Sabbath's theater, 1995), «Američka pastorala» (American pastoral, 1997), «I Married a Communist» (1998), «Zavjera protiv Amerike» (The plot against America, 2004), i dr. Dobitnik je brojnih nagrada, od kojih i Pulitzerove za roman «Američka pastorala» 1988. godine.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.