Moderna vremena

Pogledaj... sve je puno knjiga.

Ilustracije: John Tenniel
Vijest • Piše: MV Info • 24.06.2022.

Objavljen uži krug nagrade 'Josip Tabak' za najbolje prijevode u 2021.

Društvo hrvatskih književnih prevodilaca svake godine dodjeljuje nagrade za najbolje književne prijevode u protekloj godini. Nagrada nosi ime Josipa Tabaka, velikana hrvatskog književnog prevodilaštva, sastoji se od povelje i novčanog iznosa, a dodjeljuje se isključivo članovima Društva.

Nagrada se dodjeljuje za životno djelo istaknutim književnim prevodiocima koji su svojim opusom i doprinosom struci obogatili književnoprevodilačku struku u Hrvatskoj, a godišnja nagrada autorima najboljeg prijevoda objavljenog u prethodnoj godini u svojoj kategoriji. Nagrada se može (i ne mora) dodijeliti u kategoriji beletristička proza, publicistika (nebeletristička proza), književnost za djecu i mlade, poezija, strip (grafički romani i novele) i drama.

Važno je napomenuti da svi članovi DHKP-a mogu prijaviti po njihovu mišljenju najbolji prijevod u prethodnoj godini, u jednoj ili više kategorija, čiji su autor oni sami ili drugi član. Prijavljuju ga jednostavnim online obrascem, a prijava je anonimna i ne zahtijeva slanje stručne recenzije, ali nudi mogućnost upisivanja obrazloženja za preporuku.

Kriterij dodjele ove strukovne nagrade ponajprije je kvaliteta prijevoda, pri čemu je relevantnost izvornika sekundarna u odnosu na prijevod. U svrhu što stručnije ocjene kvalitete prijevoda Upravni odbor svake godine imenuje članove povjerenstva koji su za to kompetentni svojim znanjem i stručnošću.

Povjerenstvo za dodjelu Nagrade DHKP-a za životno djelo i prijevod godine za 2021., u sastavu Helen Sinković (predsjednica), Željka Černok, Maja Vukušić Zorica, Ivana Jandras Szekeres i Petra Matić, odlučilo je da u uži krug godišnje nagrade „Josip Tabak“ ulaze sljedeći naslovi i prevoditelji_ce:

Beletristička proza:

Rijeka Kinsky Esther
Radioamater Lenze Ulla
Bog onoga ljeta Rothmann Ralf
Iznad svega Powers Richard
Vrt od stakla Țîbuleac Tatiana
Amadoca Andruhovič Sofija
Mračna šuma Cixin Liu

1. Esther Kinsky: „Rijeka“, Sandorf 2021., prijevod: Anda Bukvić Pažin

Prijevod djela „Rijeka“ Esther Kinsky divno je poetsko tkanje u kojem se uživa od prvog do zadnjeg retka. U tom atmosferičnom tekstu nižu se zapažanja glavnog lika koji šeće riječnim obalama u raznim dijelovima Europe i u raznim razdobljima života. I ovaj prijevod Ande Bukvić Pažin svjedoči o njezinom filigranskom načinu rada, koji prijevodnom tekstu (kao što je to slučaj i u drugim njezinim prijevodima) često daje dodanu vrijednost. Njezin prijevod odražava magičnost i privlačnost originala, a prepun je nenametljivih bisera novostvorenih riječi. Esther Kinsky pjesnikinja je, prevoditeljica s poljskog, ruskog i engleskog, a 2009. nominirana je za uglednu Nagradu Sajma knjiga u Leipzigu.

2. Ulla Lenze: „Radioamater“, Fraktura, 2021., prijevod: Latica Bilopavlović Vuković

Roman govori o 2. svjetskom ratu iz posebne perspektive, one njemačkih migranata nakon 1. svjetskog rata u SAD-u. Teške životne prilike nakon 1. svjetskog rata glavni lik odvode u New York gdje tridesetih godina, što iz ravnodušnosti, što iz naivnosti, biva upleten u rad njemačke kontraobavještajne službe. Kada shvati o čemu je riječ te da je tek prvi ešalon za odstrel iza kojeg se kriju pravi njemački špijuni, prekasno je. Djevojka ga prijavljuje FBI-ju i zatvaraju ga u internacijski logor. Roman se čita pozorno poput kakva trilera. Kratke rečenice i kratki sjajni dijalozi tekstu daju brz ritam, a slike svakodnevnog života gl. lika koje obiluju vrlo zanimljivim povijesnim detaljima koje prevoditeljica prenosi u profinjeni, izbrušeni hrvatski čija atmosfera u potpunosti prenosi onu originala pa se roman čita u jednom dahu, kao da je napisan na hrvatskom. Latica Bilopavlović Vuković opet pokazuje svoje vrhunsko umijeće koje ustrajno već dugi niz godina njeguje i sa svakim novim prijevodom dovodi do najviših razina prevodilačke umjetnosti.

3. Rolf Rothmann: „Bog onog ljeta“, Fraktura, 2021., prijevod: Patricija Horvat

R. Rothmann se svrstava među najvažnije suvremene njemačkih autore, a u suvremenu njemačku književnost unio je novi zvuk poetskog realizma, često autobiografski obojanog. Radnja romana se odvija u zadnjim tjednima 2. svjetskog rata i opisuje nacionalsocijalističko ludilo na izdisaju. Zahtjevnim jezičnim slikama teškog života na selu, lokalnom narječju ali i očaravajućim poetskim slikama ispripovijedanim iz vizure desetogodišnje glavne junakinje, kolegica Horvat se pokazala itekako doraslom i svoje prevoditeljsko umijeće pokazuje u punom sjaju. Odlična je odluka odabir hrvatskog aorista na mjestu njemačkog preterita (iako se većina prevoditelja u tom slučaju odlučuje za perfekt), te se taj pripovjedni ton sjajno stapa s ritmički ubačenom fiktivnom kronikom iz razdoblja Tridesetogodišnjeg rata čije strahote opisuje. U tim pasažima Patricija Horvat pokazuje golemi prevodilački talent; njezin je prepjev baroknog njemačkog jezika autorsko djelo unutar autorskog djela.

4. Richard Powers: „Iznad svega“ , Fraktura, 2021., prijevod: Lara Hölbling Matković

Roman nagrađen Pulitzerovom nagradom bavi se prirodom i povezanošću čovjeka s njome. Oda je drveću i prirodi. Majstorski prijevod Lare Hölbling Matković u tome ga vjerno prati jasno pokazujući da je plod predanog rada. Prevoditeljica je vješto kročila kroz šumu botaničkih i zooloških termina, različitih registara i tonova te stvorila prijevod koji je nadahnut, elegantan, precizan i, iznad svega, prirodan.

5. Tatiana Tîbuleac: „Vrt od stakla“, VBZ, 2021., prijevod: Ivana Olujić

Tatiana Tîbuleac je rumunjsko-moldavska književnica s pariškom adresom čiji je roman „Vrt od stakla“ nagrađen Nagradom Europske unije za književnost. Roman koji se najprije nameće kao Bildungsroman ali koji uspijeva govoriti o majčinstvu i djetinjstvu, tragičnosti i žaljenju bez lake patetike. Djevojčica Lastočka živo osjeća posljedice vremena i mjesta u kojem živi kao siroče, djevojčica, majka i žena. I sam naslov „Vrt od stakla“ istodobno je i mjesto, i alegorija načina preživljavanja, i metafora materijala koji je, kako kaže autorica, i otporan i krhak, kao i njezini likovi. Lastočkino odrastanje u Moldaviji, u siromaštvu i bijedi u svijetu nakon raspada SSSR-a istodobno je i svijet borbe između dva jezika, rumunjskog i ruskog. Prevoditeljica ostavlja ruski kao „drugi“ jezik, kao tkivo koje istodobno izaziva začudnost u prijevodu i time postavlja načelno nerješiv problem koji u originalu ocrtava dvostrukost moldavskog identiteta kao jedna od njegovih ključnih odlika. Ako su sami likovi i krhki i životni, oni tim lakše zazivaju emocije koje prevoditeljica veoma uspješno prenosi. Istodobno oni nameću i pitanje odnosa prema jeziku, ili prema jezicima, onima koje govorimo kod kuće i onima koje prihvatimo. Dvojnost identiteta, ambivalentnost odnosa prema povijesti i jeziku/jezicima koji prate Lastočku pitanja su koja ovaj roman čine suvremenim ostvarenjem i na hrvatskom jeziku.

6. Sofija Andruhovič: „Amadoca“, Edicije Božičević, 2021., prijevod: Ana Dugandžić i Dariya Pavlešen

Roman „Amadoca“ smatra se važnim romanom suvremene ukrajinske književnosti. Govoreći o sjećanju, zaboravu i traganju za identitetom, ovo opsežno djelo spaja tri priče iz različitih razdoblja ukrajinske povijesti. Autoričin jezik kompleksan je i raskošan, bogat kulturno-povijesnim referencama, a pred prevoditeljicama bio je stilski i jezično zahtjevan zadatak koji su uspješno ispunile pokazujući dojmljivo umijeće.

7. Liu Cixin: „Mračna šuma“, Vuković&Runjić, 2021., prijevod: Katarina Penđer

Liu Cixin jedan je od najvažnijih suvremenih kineskih pisaca, a roman „Mračna šuma“ drugi je dio nagrađene science fiction trilogije „Problem tri tijela“ i prvi preveden izravno s kineskog jezika. Prevoditeljica Katarina Penđer vješto se uhvatila u koštac s ovim opsežnim i kompleksnim romanom koji filozofskim pristupom daleko nadilazi okvire žanrovske književnosti, te sjajno prenijela jedinstven literarni ton i razjasnila brojne reference na kineski jezik i kulturu.

Publicistička proza:

1. Ivo Pilar: „Južnoslavensko pitanje i Svjetski rat“, Institut Ivo Pilar i Školska knjiga, 2021., prijevod: Dalibor Joler

Naš kolega germanist i romanist, aktivni profesor njemačkog jezika i izvan školske zgrade, nadasve aktivan prevoditelj (više od trideset prevedenih romana njemačkih romanopisaca), prevoditelj sjajne njemačke publicistike, aktivan sudionik niza književnih večeri na kojima predstavlja svoje prijevode te sudionik niza književnih radionica, Dalibor Joler, prošle nam je godine ponudio još jedno prvorazredno prijevodno ostvarenje. Riječ je o spomenutoj znamenitoj knjizi Ive Pilara iz 1918. Nakon nekoliko prijevoda ovog djela prijevod Dalibora Jolera prvo je kritičko izdanje te knjige. Iako je Južnoslavensko pitanje napisano još za postojanja Austro-Ugarske Monarhije njezine ideje mogu poslužiti kao ključ za razumijevanje hrvatske povijesti 20. st. Ivo Pilar se, naime, već u svoje vrijeme suprotstavljao hrvatsko – srpskim težnjama za ujedinjenjem koje su se posljednjih desetljeća pokazale iluzornim. Pomna raščlamba južnoslavenskog pitanja također je pouka iz prošlosti koja potiče na kritičko razmišljanje o sadašnjosti u kojoj dominiraju SAD, EU, Rusija i Kina. Taj je odgovoran posao kolega Joler napravio savršeno, tako da čitajući gotovo i ne primjećujemo da je knjiga napisana prije sto godina. Složeno povijesno-političko štivo savršeno teče, ne varira u ritmu, niz konkretnih povijesnih i političkih činjenica preneseno je u besprijekoran suvremeni hrvatski jezik. Dalibor Joler je ne samo na svoju prijevodnu listu nego i na prijevodnu listu DHKP-a i cjelokupne akademske zajednice stavio još jedno prijevodno kulturno dobro.

2. László F. Földényi: „Pohvala melankoliji“, Mizantrop, 2021., prijevod: Lea Kovács

László Földenyi, mađarski spisatelj, teoretičar umjetnosti i kritičar, piše naizgled paradoksalnu Pohvalu melankoliji, kao povijesno-umjetničku studiju koja se upisuje u širi povijesni kontekst istraživanja emocija (primjerice Corbin, Courtine, Vigarello) istodobno identificirajući ono što su uprizorile i potvrdile i neke izložbe (primjerice „Melankolija, genij i ludilo na Zapadu“, Galeries nationales du Grand Palais, 2005-2006). Melankolija, koju je opjevao već Hugo, ovdje postaje igra referencama u najboljoj tradiciji mnogoznačnosti koncepta i praksi-modaliteta, od filozofskih i subverzivnih do onih koje osvješćuju nijanse umjetničkog stvaranja, od bjelodanog primjera Dürera nadalje. No, i sam koncept umjetnosti Zapada ovdje dobiva nove naglaske koje prevoditeljica jasno razgraničuje : i ono teorijsko, i ono osobno, i ono opće, i ono povijesno kao konstrukte koji slijede ovu istančanu publicistiku i do poziva ili prava na osebujnost tog nedorečenog stanja. Prevoditeljica je uspjela zorno prenijeti ne samo eruditski istančanu prozu stručnjaka, nego i osobni učinak melankolije i pisanja na samog autora, koji ide onkraj one nedorečenosti melankolije koju pokazuje već rani roman Jean-Paul Sartrea koji je kasnije nazvao Mučnina.

Poezija:

Dječak koji trči u sjećanju Adonis

1. Adonis: „Dječak koji trči u sjećanju“, Sandorf, 2021., prijevod: Tatjana Paić-Vukić

Sirijski pjesnik Adonis, kojeg se često spominje kao kandidata za Nobelovu nagradu, u svojoj poeziji crpi inspiraciju iz arapske tradicije i mitologije, ali im dodaje suvremenu notu razumljivu svakom čovjeku. U tankoćutnom i tečnom prijevodu s arapskog Tatjane Paić-Vukić jasno se čuje ta obostranost, istodobno proročanska i zaigrana. Osjeća se nada i zanos, što je možda najteže prevesti, a u ovim je pjesmama tako prirodno i nježno izvedeno.

Dječja književnost:

HB Olovka Mattiangeli Susanna

1. Susana Mattiangeli: „HB Olovka : Bilješke i tajne, priče izmišljene i stvarne“ , Ibis grafika, 2021., prijevod: Ana Badurina

Među kandidatima za najbolji prijevod u kategoriji dječje književnosti istaknula se Ana Badurina. Svojom prirodnošću, osobito važnom u razgovornim dijelovima, prijevod ostavlja dojam neposrednosti i živosti. Prevoditeljica se služi zgodnim i kreativnim rješenjima kakva tekst i zahtijeva. Ovo je zaista prijevod uz kakav želimo da djeca uče hrvatski jezi

Imena dobitnika nagrade bit će objavljena krajem rujna na Godišnjoj skupštini DHKP-a.
 

– Povezani sadržaj –

– Pretraži sve članke –