Strani autori na Festivalu svjetske književnosti 2015.

Održava se
03.-11.09.2015.

Između brojnih imena gostiju ovogodišnjeg Festivala svjetske književnosti domaćoj publici predstaviti će se David Foenkinos, Etgar Keret, Philipp Blom, Filip David, Clemens Meyer, Julya Rabinowich, Diego Marani, Ernesto Mallo, Sofi Oksanen, Etienne Davodeau, Andrej E. Skubic, Oto Horvat i brojni drugi.

Svi će oni sudjelovati na predstavljanjima, razgovorima, tribinama... pa prije nego odabarete koja ćete događanja posjetiti, donosimo vam ukratko informaciju o gostima FSK-a i njihovim knjigama.

Delikatnost Foenkinos David

David Foenkinos rođen je 1974. u Parizu. Nesuđeni je glazbenik, profesor gitare i strastveni ljubitelj  književnosti  od  svoje  šesnaeste  godine,  kad  je  zbog  rijetke  bolesti  proveo  dva mjeseca u bolnici. Studirao je književnost na Sorbonni, a 2002. objavio je svoj prvi roman. Posljednjih nekoliko godina njegova se djela nalaze na samom vrhu ljestvica najprodavanijih naslova u Francuskoj i u svijetu (preveden je na četrdeset jezika). Dosad je objavio petnaest romana i jedan kazališni komad.

Delikatnost (La délicatesse, 2009.) Foenkinosov je osmi roman, koji mu je priskrbio čak devet književnih nagrada. S nakladom od nevjerojatnih 1300.000 primjeraka tiskanih i prodanih u Francuskoj te 1500.000 u svijetu roman je 2012. doživio i filmsko uprizorenje u režiji samog autora i njegova brata Stephanea Foenkinosa. Uloge glavnih likova utjelovili su Audrey Tatou i François Damiens, a film je 2012. nominiran i za francusku filmsku nagradu César.

Pizzerija Kamikaze Keret Etgar

Etgar Keret rođen je u Tel Avivu 1967. i jedan je od najpopularnijih izraelskih književnika današnjice. Osim što su bestseleri u Izraelu, njegove knjige osvojile su najuglednija međunarodna priznanja i prevedene su na dvadesetak jezika.

I kao filmski redatelj Keret je ostvario zapaženu međunarodnu karijeru: njegov film Skin Deep osvojio je prve nagrade na više međunarodnih filmskih festivala i dobio izraelski Oscar, a za film Meduze Keret je 2007. osvojio nagradu Camera d’Or filmskog festivala u Cannesu. Domaćoj publici Keret je poznat po prijevodima zbirki priča 8% ni od čega i Iznenada netko pokuca, a odnedavno i po noveli Pizzerija Kamikaze prema kojoj je hrvatski redatelj Goran Dukić snimio hvaljeni film Wristcutters: A Love Story.

Argentinac Mallo Ernesto

Ernesto Mallo (1948.) argentinski je pisac, novinar, kolumnist i esejist. Bivši revolucionar i protivnik diktature, svjetski uspjeh postigao je trilogijom o policijskom inspektoru Lascanu (romani La aguja en el pajar/Crimen en el barrio del Once, Delincuente Argentino i Los hombres te han hecho mal).

Njegov prvi roman Zločin u židovskoj četvrti (La aguja en el pajar, 2006.) osvojio je nagradu Memorial Silverio Cañada za najbolji prvijenac na Noir festivalu u Gijónu, a prema njemu je u Argentini snimljen i film. U romanu Argentinac (Delincuente  Argentino,  2007.),  drugom  dijelu  trilogije,  Mallo  stvara  uvjerljivu  sliku Argentine osamdesetih godina 20. stoljeća u kojoj generali hunte paradiraju na sudu u civilnoj odjeći dok žene s Plaze de Mayo gledaju kako oni koji su im oteli djecu prolaze nekažnjeni.

Kad su golubice nestale Oksanen Sofi

Sofi Oksanen suvremena je finska spisateljica rođena 1977. u gradu Jyväskylä u središnjoj Finskoj. Studirala je dramaturgiju i književnost. Prvi roman Staljinove krave (2003.), priča o djevojci s poremećajem u prehrani, lansirao ju je među najutjecajnije mlade finske autore. Nominirana je za književnu nagradu Runeberg. Dvije godine poslije objavila je roman Baby Jane, u kojem progovara o anksioznom poremećaju i nasilju u lezbijskim vezama.

Njezina prva predstava Čišćenje postavljena je 2007. u Finskome narodnom kazalištu. Iduće godine napisala je istoimeni roman, dosad preveden na više od četrdeset jezika, koji je osvojio brojne nagrade u Finskoj i inozemstvu: Finlandia Award 2008., Mika Waltari Award 2008., Great Finnish Book Club Prize 2008., Kalevi Jäntti Award 2008., Runeberg Award 2008., Varjo- Finlandia Award 2009. i najveću književnu nagradu norveških zemalja Nordic Council Literature Prize 2010. Kad su golubice nestale, treći roman iz niza Estonski kvartet, objavljen je 2012.

Clemens Meyer, T. Buntak

U kamenu Meyer Clemens

Clemens Meyer rođen je 1977. u gradu Halle an der Saale u tadašnjoj Istočnoj Njemačkoj. Studij njemačke književnosti u Leipzigu prekinuo je zbog služenja kazne u Centru za mlade delinkvente. Nakon toga je bio zaštitar, vozač viljuškara i građevinski radnik sve dok njegov prvi roman Als wir träumten (Kad smo sanjali, 2006.), u kojem opisuje avanture grupe marginalaca nakon pada Berlinskog zida, nije osvojio niz vrijednih književnih nagrada, što ga je učinilo poznatim piscem.

Dobitnik je brojnih njemačkih književnih nagrada i stipendija, a za zbirku priča Noć, svjetla (Die Nacht, die Lichter, 2008.).) nagrađen je 2008. godine i Nagradom Leipziškog sajma knjiga. Objavio je i roman Als wir träumten (Kad smo sanjali) 2006. i knjigu autobiografskih proza Gewalten (Sile), 2010. godine. Za roman U kamenu 2014. dobio je Književnu nagradu grada Bremena. Za scenarij In den Gängen (U hodnicima), koji se temelji na njegovoj kratkoj priči, Meyer je zajedno s Thomasom Stuberom 2015. godine osvojio Nagradu njemačkih scenarista.

Vezivanja Pagano Emmanuelle

Emmanuelle Pagano rođena je 1969. u Rodezu (Aveyron, Francuska). Do rujna 2012. radila je kao profesorica likovne umjetnosti, nakon čega je napustila školu i potpuno se posvetila pisanju. Studirala je umjetnost, smjer film i audiovizualne umjetnosti. Nekoliko stručnih radova posvetila je temi tijela u Pasolinijevim filmovima.

Za roman Adolescenti trogloditi, objavljen 2007., dobila je Europsku nagradu za književnost 2009. Na hrvatskom je nedavno objavljena i zbirka proznih fragmenata Vezivanja (Nouons-nous, 2013.). Objavila je i novelu Un Renard à mains nues (2012.), romane L'Absence d'oiseaux d'eau (2010.), Les Mains gamines (2008.), Le Tiroir à cheveux (2005.) i Pas devant les gens (2004.) te priču Pour être chez moi (2002.). Djela su joj prevedena na talijanski, njemački, mađarski, bugarski, češki i španjolski. Živi u Francuskoj u pokrajini Ardèche i majka je troje djece.

Vrtoglave godine Blom Philipp

Philipp Blom, rođen 1970. u Hamburgu, povjesničar je, novinar, romanopisac i prevoditelj. Studirao je u Beču i Oxfordu, gdje je i doktorirao modernu povijest. Autor je, između ostaloga, romana The Simmons papers i Luxor te djela To Have and To Hold, povijesnog pregleda kolekcionara i sakupljanja, i Enlightening the World, koje govori o francuskim prosvjetiteljima i Enciklopediji.

Svjetsku slavu stekao je djelima Vrtoglave godine: Europa, 1900.–1914. te Razdvojene godine: 1918.–1938.

 

Nova finska gramatika Marani Diego

Talijanski književnik Diego Marani rođen je 1959. u Ferrari. Radi kao viši lingvist u Europskoj uniji u Briselu. Za jedne švicarske novine piše tjedne kolumne o aktualnim događajima jezikom koji je sam izmislio – europantom. U Francuskoj mu je objavljena zbirka priča na europantu, a u Italiji šest romana, od kojih je najnoviji, Nova finska gramatika (2014.) nagrađen najprestižnijim nagradama, a kritičari su govoreći o romanu često koristili riječi "genijalno" i "remek-djelo".

Djela: Come ho imparato le lingue (2005.), L'interprete (2004.), Al Zanett inspirtà. 'Na fòla frarésa (2011.), Germania in bicicletta (2010.) i dr.

Rascijepljenost Rabinowich Julya

Julya Rabinowich rođena je u Petrogradu. S roditeljima 1977. emigrira u Beč. Studira na Bečkom sveučilištu, gdje je diplomirala slikarstvo i filozofiju. Od 2006. radi kao simultana prevoditeljica u sklopu psihoterapeutskih seansi s izbjeglicama.

Godine 2009. Dobiva Raurišku književnu nagradu i nagradu MiA za roman Rascijepljenost, a 2010. i 2012. dobitnica je prestižne stipendije grada Beča Elias Canetti. Napisala je nekoliko dramskih tekstova i eseja i još dva romana: Herznovelle (2011) i Die Erdfresserin (2012).

Mračni otkloni Ralston Saul John

John Ralston Saul kanadski je teoretičar, esejist i romanopisac. Svjetsku slavu stekao je svojom filozofskom trilogijom: Voltaire’s Bastards: The Dictatorship of Reason in the West (Voltaireova kopilad: diktatura razuma na Zapadu), The Doubter’s Companion: A Dictionary of Aggressive Common Sense (Priručnik za sumnjičavca: diktatura agresivnog zdravog razuma) i The Unconscious Civilization (Nesvjesna civilizacija). Knjiga je prevedena na brojne jezike, među kojima su ruski, francuski, japanski i španjolski.

U knjizi Nesvjesna civilizacija, objavljenoj 1995. godine uvjereno iznosi tezu da se naše društvo samo površno temelji na pojedincu i demokraciji. Knjiga je nagrađena najuglednijim kanadskim priznanjem za teorijsku literaturu (Governor General’s Literary Award) 1996. godine, a dvije godine kasnije Saul je za nju dobio Gordon Montador nagradu za najbolju knjigu o suvremenim društvenim pitanjima.

U studiji Kolaps globalizma i ponovno izmišljanje svijeta iz 2005. upozorava da je globalizam već doživio kolaps i da ćemo, ukoliko brzo ne reagiramo, biti zahvaćeni krizom. Godine 2009. John Ralston Saul izabran je za predsjednika Međunarodnog PEN centra.

Mračni otkloni autorov su povratak romanesknoj formi nakon više od petnaest godina bavljenja esejistikom. Za svoj rad primio je brojne nagrade u Kanadi i inozemstvu.

Filip David, T. Buntak

Princ vatre David Filip

Filip David rođen je 1940. u Kragujevcu. Diplomirao je na Filološkom fakultetu i na Akademiji za pozorište, film, radio i TV, smjer dramaturgija. Književnik je i dugogodišnji urednik Dramskog programa Televizije Beograd. Jedan je od osnivača Nezavisnih pisaca, udruge osnovane 1989. u Sarajevu, koja je okupljala najznačajnije pisce iz svih dijelova bivše Jugoslavije, osnivač Beogradskoga kruga (1990.), udruge nezavisnih intelektualaca, Foruma pisaca i  član međunarodne književne asocijacije Grupa  99,  osnovane na Međunarodnom sajmu knjiga u Frankfurtu.

Napisao je više televizijskih drama i filmskih scenarija. Objavio je knjige pripovijedaka Bunar u tamnoj šumi, Zapisi o stvarnom i nestvarnom i Princ vatre, romane Hodočasnici neba i zemlje, San o ljubavi i smrti i Kuća sećanja i zaborava te knjige eseja Fragmenti iz mračnih vremena, Jesmo li čudovišta i Svetovi u haosu. S Mirkom Kovačem objavio je Knjigu pisama 1992-1995. Dobitnik je mnogih nagrada za prozu, između ostalih nagrada Mladost, Milan Rakić, BIGZ-ove i Prosvetine nagradu za najbolju knjigu godine, Andrićeve nagrade te NINove nagrade 2014. za roman Kuća sećanja i zaborava. Knjige su mu prevedene na više jezika, a pripovijetke se nalaze u dvadesetak antologija.

Kao dramaturg, suscenarist ili scenarist radio je na filmovima Okupacija u 26 slika, Pad Italije, Ko to tamo peva, Bure baruta (nagrada kritike u Veneciji i nagrada Feliks za najbolji europski film godine), Poseban tretman (nagrada u Cannesu), Paviljon 6, San zimske noći (Grand prix filmskog festivala u San Sebastianu), Optimisti (Grand prix u Ženevi) i dr. Redovni je profesor dramaturgije na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu.

Oto Horvat, Željka Cupek

Oto Horvat rođen je 1967. godine u Novom Sadu. Studirao je u Novom Sadu, Erlangenu i Berlinu. Piše i prevodi poeziju sa mađarskog, njemačkog i talijanskog jezika. Živi i radi u Firenci. 

Objavljene knjige: Sabo je stao (2014.), Putovati u Olmo (2008 – nagrada Miroslav Antić), Dozvola za boravak (2002), Gedichte (1999), Fotografije (1996), Gorki listovi (1990), Zgrušavanje (1990), Gde nestaje šuma (1987. - Brankova nagrada). Pjesme u antologijama (izbor): Zvezde su lepe, ali nemam kad da ih gledam (Antologija srpske urbane poezije, 2009), Fremde Blicke aufein vertrautes Land (Hrsg. I. Mickiewicz. 2004), Crtež koji kaplje (Almanah nove vojvođanske poezije, 1988). Prijevodi (knjige): Hans Magnus Encensberger: Poslednji pozdrav astronautima i dr. Dobitnik je Nagrade Miroslav Antić za 2009. godinu.

Smjena straže Nikolaidis Andrej

Andrej Nikolaidis je rođen 1974. godine u Sarajevu. Objavio je, između ostalog, romane Mimesis, Sin, Dolazak, Odlaganje i Devet kao i esejističku knjigu Homo Sucker: Poetika Apokalipse. Odlaganje. Parezija je roman za koji je dobio Nagradu Europske unije za književnost i crnogorsku državnu nagradu Miroslavljevo jevanđelje. 

Njegovi novinski eseji izazvali su prijetnje smrću i nekoliko sudskih procesa, a zbog jednog od njih Vlada Srbije uputila je demarš Vladi Crne Gore. Romani su mu objavljeni u petnaestak izdanja na raznim europskim jezicima.

Popkorn Skubic Andrej E.

Cijenjeni i nagrađivani slovenski pisac i prevoditelj Andrej E. Skubic rođen je 1967. u Ljubljani. Završivši studij slavistike i anglistike na ljubljanskom Filozofskom fakultetu, posvećuje se prozi i književnom prevođenju. Nakon niza zapaženih prijevoda (Flann O’Brien, Irvine Welsh, Patrick McCabe, James Joyce, Samuel Beckett, Gertrude Stein) i dugogodišnje suradnje u književnim časopisima 1999. izlazi njegov prvi roman Grenki med (Gorki med), za koji dobiva nagradu Kresnik za roman godine i nagradu Udruženja nakladnika Slovenije za najbolji prvijenac.

U debitantskom romanu Skubic progovara o skupini Engleza koji se pripremaju za obiteljski život te stoga dane provode u pijančevanju i ludim provodima u zemlji pretjerano opsje­dnutoj europejstvom. Dvije godine poslije objavljuje roman Fužinski bluz, urbanu prozu, koja također vrlo vješto odražava atmosferu Ljubljane i govori o suvremenom životu. U zbirci kratkih priča Norišnica (Ludnica), objavljenoj 2004., donosi priče likova s margine, oslika­va­jući prije bijedu nego sjaj slovenskog društva nakon raspada Jugoslavije. Za svoj treći roman Popkorn iz 2006. dobio je nagradu Cankarjeve založbe za najbolji roman o su­vremenom životu. Njegovo najnovije djelo, romaneskni diptih Lahko (Lako) govori o tragičnoj sudbini dviju ne­prilagođenih žena.