Istočni Berlin, sedamdesete. Pod utjecajem događaja iz svoje mladosti, kad je svjedočio slomu Revolucije 1956. i samoubojstvu svog oca, državnog tužitelja, mladi Mađar pokušava se dokazati kao pisac. Dane provodi na kazališnim probama kako bi bio što bliže slavnoj glumici Thei. No oboje je ustvari opčinjeno tajanstvenim Melchiorom, kojem je glavni cilj bijeg preko Zida.

Unatoč burnom životu mladić uspijeva pisati roman o njemačkom estetu s početka stoljeća. Rukopis završi kod nekoga komu nipošto nije bio namijenjen, a koji cijelu priču privodi kraju na svoj način.

Prvi put objavljena u Mađarskoj 1986. nakon višegodišnje bitke s cenzorima, "Knjiga sjećanja" Pétera Nádasa moderni je klasik koji kritičari uspoređuju s djelima Marcela Prousta, Thomasa Manna i Jamesa Joycea. Zahvaljujući maestralnom prikazu života iza željezne zavjese, s čime se pretapa vješto umetnut roman u romanu, "Knjiga sjećanja" prevedena je na desetak glavnih svjetskih jezika te je zauzela mjesto među najvažnijim djelima europske književnosti 20. stoljeća.

Najveći roman napisan u naše doba, jedna od veličanstvenih knjiga 20. stoljeća.
Susan Sontag

Nedvojbeno remek-djelo.
The New Republic

Proustova duša u okružju socijalizma.
Eva Hoffman, New York Times

Izvanredno djelo pisca svjetske klase.
Susan Ruben Suleiman, Village Voice

Uistinu dostojno Prousta, Henryja Jamesa, Musila i Manna, kao istinsko svjedočanstvo intelektualnog i emocionalnog življenja jedne epohe.
The Seattle Times

***

Péter Nádas rodio se 14. listopada 1942. u Budimpešti. Autor je brojnih zapaženih romana, zbirki novela i kratkih priča, drama i eseja. Osim spisateljskim radom, bavio se i novinarstvom, te radio kao fotograf i urednik. Nakon prvih zbirki priča Biblija (1967.) i Traženje ključa (1969.) objavljivanje njegova prvog romana Kraj obiteljskoga romana (1977.) dugo je priječila mađarska cenzura. Međunarodni je ugled stekao monumentalnom "Knjigom sjećanja" (1986.), psihološkim romanom pisanim na tragu Prousta, Thomasa Manna i magičnoga realizma. Za svoja je djela nagrađen brojnim nagradama – Nagradom Milán Füst 1978., nizozemskom Nagradom Društva Mikes Kelemen 1980., Nagradom za mađarsku umjetnost 1989., Austrijskom državnom nagradom za europsku književnost 1991., Nagradom Kossuth 1992., Leipziškom nagradom 1995., francuskom Nagradom za najbolju stranu knjigu 1998. (za Knjigu sjećanja), Nagradom Vilenica 1998., Autorskom nagradom Soroseve zaklade 2001. te 2003. Nagradom Franz Kafka Republike Češke i nagradom Zaklade Prima Primissima.

Objavio je niz romana, knjiga priča, eseja i drama među kojima se uz navedene ističu romani "Godišnjak" (1989.) i "Divna povijest fotografije" (1995.), zbirka priča "Minotaur" (1997.) te eseji "O nebeskoj i zemaljskoj ljubavi" (2001.). Péter Nádas član je budimpeštanske Akademije za književnost i umjetnost Széchenyi (Széchenyi Irodalmi és Művészeti Akadémia) i berlinske Akademije za umjetnost (Akademie der Künste).

Péter Nádas, prozaist, esejist i dramatičar, suvremeni je klasik mađarske i europske književnosti. Rodio se 14. listopada 1942. u Budimpešti. Prije nego što se posvetio isključivo spisateljskom radu, bavio se i novinarstvom te radio kao fotograf i urednik. Nakon prvih zbirki priča "Biblija" (A Biblia, 1967.) i "Traženje ključa" (Kulcskereső játék, 1969.) objavljivanje njegova prvog romana "Kraj obiteljskoga romana" (Egy családregény vége. Regény, 1977.) dugo je priječila mađarska cenzura. Međunarodni je ugled stekao monumentalnom "Knjigom sjećanja" (1986.), psihološkim romanom pisanim na tragu Prousta, Thomasa Manna i magičnoga realizma. Za svoja je djela nagrađen brojnim svjetskim nagradama.

Objavio je niz romana, knjiga priča, eseja i drama, među kojima se uz navedene ističu romani "Godišnjak" (Évkönyv, 1989.), "Divna povijest fotografije" (1995.) i "Paralelne pripovijesti" (2005.), zbirka priča "Minotaur" (Minotaurus, 1997.), knjige eseja "O nebeskoj i zemaljskoj ljubavi" (Az égi és a földi szerelemről, 2001.) i "Sol života" (Az élet sója, 2016.) te memoari "Proplamsaji sjećanja" (Világló részletek, 2017.). Péter Nádas član je budimpeštanske Akademije za književnost i umjetnost Széchenyi (Széchenyi Irodalmiés Művészeti Akadémia) i berlinske Akademije za umjetnost (Akademie der Künste). Djela su mu prevedena na brojne svjetske jezike.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.