Hrvatski znanstveni časopisi : Iskustva, gledišta, mogućnosti
- Nakladnik: Školska knjiga
- Urednik: Ivana Hebrang Grgić
- 11/2015.
- 278 str. , tvrdi uvez
- ISBN 9789530617704
- Cijena: 25.08 eur
Preračunato po fiksnom tečaju konverzije 7,53450 kuna za 1 euro - Cijene knjiga su informativnog karaktera, navodimo prvu cijenu po izlasku knjige iz tiska. Preporučamo da cijene i dostupnost knjiga provjerite kod nakladnika ili u knjižarama! Moderna vremena više se ne bave prodajom knjiga, potražite ih u knjižarama, antikvarijatima ili u knjižnicama.
Ideja za ovu knjigu izrasla je iz poznavanja specifičnosti hrvatske znanstvene komunikacije, kao i iz nedostatnosti hrvatske literature o časopisima kao najvažnijemu mediju formalne znanstvene komunikacije. Razne rasprave u javnosti pokatkad ostavljaju dojam da među znanstvenicima različitih područja ne postoji dobra komunikacija. Znanstvenici uglavnom djeluju unutar svoje mikrosredine i rijetko imaju vremena i prilike baviti se specifičnostima drugih znanstvenih područja. Ova bi knjiga trebala potaknuti takvu komunikaciju.
Knjiga "Hrvatski znanstveni časopisi: Iskustva, gledišta, mogućnosti" u 14 poglavlja nastoji obraditi temeljna pitanja i probleme s kojima se susreću svi oni koji nastoje osigurati dostupnost i kvalitetu hrvatskih znanstvenih časopisa.
Djelo je podijeljeno u tri tematske cjeline, a uredila ga je Ivana Hebrang Grgić. Prva se bavi organizacijom uredničkog rada – nastoji odgovoriti na neka „teška“ pitanja, objašnjava važnost bibliometrijskih pokazatelja za procjenu kvalitete, progovara o (r)evoluciji časopisa, o financiranju i o mrežnim sustavima za uređivanje. Autori radova u prvoj su cjelini Ana Marušić i Matko Marušić; Bojan Macan i Jelka Petrak; Vladimir Mrša, Iva Grabarić-Andonovski i Zrinka Pongrac Habdija; Jadranka Stojanovski te Franjo Pehar i Zoran Velagić.
U drugoj su cjelini u središtu pozornosti autor – autorsko pravo, plagiranje i informacijska pismenost, a autori su poglavlja Igor Gliha, Ksenija Baždarić i Sonja Špiranec. Treća cjelina na temelju primjera konkretnih časopisa analizira specifičnosti znanstvene komunikacije putem hrvatskih časopisa u različitim znanstvenim područjima. Autori su poglavlja u trećoj cjelini Želimir Kurtanjek i Tamara Jurina; Tomica Hrenar i Nikola Kallay; Tatjana Aparac-Jelušić; Maja Jokić i Jadranka Lasić-Lazić; Sanda Ham te Vanja Borš.
Svih dvadeset i dvoje autora vrhunski su znanstvenici koji se u svom teorijskom i/ili praktičnom radu bave znanstvenim časopisima. Knjiga okuplja njihova iskustva i razmišljanja prikazujući trenutačnu situaciju i nastojeći potaknuti rasprave o budućem razvoju hrvatskih znanstvenih časopisa u kontekstu nacionalne i svjetske znanstvene zajednice.
© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.