Rođena u Engleskoj vrijeme Prvoga svjetskog rata, Leonora je po svemu neobična djevojčica: posvuda je prate mitska bića sidhesi, a sebe doživljava poput konja. Nastojeći je ukrotiti, bogati je roditelji šalju časnim sestrama na školovanje, no Leonora bježi u Pariz i ondje započinje osebujnu slikarsku karijeru. Tridesete provodi u turbulentnoj vezi s jednim od začetnika dadaizma i nadrealizma Maxom Ernstom, a kad njega odvedu u logor, Leonora završi u psihijatrijskoj bolnici. No ni strašne terapije kojima je podvrgnuta u njoj ne ubijaju žudnju za umjetnošću. Kad upozna meksičkog diplomata Renata Leduca, odluči napustiti Europu razdiranu ratom i odlazi s njim u Meksiko. Premda se isprva teško snalazi u stranoj zemlji, upravo ondje doživljava svoju punu umjetničku afirmaciju.

U romansiranoj biografiji Leonore Carrington, jedne od najistaknutijih nadrealističkih slikarica i spisateljica, Elena Poniatowska izvanredno oslikava život umjetnice koju je upoznala još u pedesetima. "Leonora" je knjiga o ženi nevjerojatne energije i ekscentričnoga karaktera kroz čiji su život prošli svi važni nadrealisti 20. stoljeća.

Elena Poniatowska rođena je 1932. u Parizu. Bježeći pred Drugim svjetskim ratom, početkom 1940.-ih s obitelji odlazi u Meksiko, rodnu zemlju svoje majke. Već s osamnaest godina započinje novinarsku karijeru u novinama Excelsior. Prvu knjigu, zbirku kratkih priča "Lilus Kikus", objavila je 1954. Među više od četrdeset objavljenih romana, zbirki kratkih priča, eseja, dječjih knjiga, povijesnih zapisa, ističu se "La noche de Tlatelolco", "Tinisima", "Fuerte es el silencio", "Nada, nadie. Las voces del temblor", "Querido Diego", "Frida Kahlo: La Camara Seducida" (u koautorstvu s Carlom Stellweg), "Las siete cabritas", "La piel del cielo", "Tlapaleria", "En tren pasa pimero".

Njezin rad karakterizira spoj fikcije i povijesnih rekonstrukcija. Djela su joj prevedena na više svjetskih jezika, no u Meksiku je zadržala imidž novinarke fokusirane na položaj žena, zaštitu ljudskih prava i obranu ugroženih društvenih skupina. Naziva se feministicom do srži te ističe kako je studentski pokret 1968. imao presudan utjecaj na njezin život i rad. Za svoj književni i novinarski rad dobila je brojne nagrade, među kojima se ističe španjolska Cervantesova nagrada za književnost, najznačajnija nagrada španjolskog govornog područja za životno djelo.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.