U razdoblju socijalizma humanističke i društvene znanosti izgradile su jednu u glavnim crtama više–manje točnu sliku međuratnih intelektualnih gibanja, ali - zbog imperativa i interesa tada vladajuće ideologije - vrlo selektivnu, parcijalnu i plošnu. Uspostavom pluralističkog društva unazad više od četvrt stoljeća perspektiva iz koje se interpretira to razdoblje je proširena, ali su mnogi u interpretaciji tog vremena nastavili s podjednako plošnim, parcijalnim i selektivnim pristupom kao ranije, s jedinom razlikom da su dojučerašnji negativci postali pozitivci, a pozitivci - negativci.

Vinko Krišković, Mate Ujević, Zlatko Gašparović i Kruno Krstić — autori kojima se bavi ova zbirka tekstova — hrvatski su javni intelektualci (sveučilišni profesori, autori, urednici i dr.) i kroz priče o njima autor pokazuje kako se o gorućim problemima onog vremena (nacizam i fašizam, kriza parlamentarne demokracije, rasa, nacija i dr.) tada govorilo iz liberalne, odnosno kršćansko–socijalne perspektive, pazeći pritom da mu optiku ne zamute naknadne ideološke  interpretacije.

Ova knjiga između ostalog pokazuje kako je prepoznavanje opasnosti fašizma i alarmiranje javnosti, dakle antifašizam na djelu - istinabog ne s puškom u ruci - bio zadaća koju su prepoznali i obavljali i "građanski" intelektualci, a ne samo mala grupa komunista i njihovih simpatizera. Osim toga, pokazat će se kako nisu samo radikalni nacionalisti i klerikalci kritizirali komunističku teoriju i praksu, već su se time bavili i autori liberalne građanske orijentacije, i to kvalitetnije  i  objektivnije nego ovi prvi.

Enis Zebić rođen je 21. listopada 1958. u Zagrebu. Diplomirao i doktorirao filozofiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Radi kao novinar. Već se u diplomskom radu »Milan Durman — prilog biografiji« počinje baviti međuratnim hrvatskim intelektualcima, a doktorirao je 2012. s temom »Filozofija politike Julija Makanca«. Nešto proširen i dopunjen tekst disertacije objavljen je pod naslovom Od liberalnog do autoritarnog. Filozofija politike Julija Makanca (Izdanja Antibarbarus, Zagreb, 2013.).

Zastupljen u zbornicima Hrvatskog filozofskog društva Demokracija na prekretnici (2014.) i Mediteranski korijeni filozofije (2016.). Radove iz povijesti hrvatske filozofije, o problemima funkcioniranja parlamentarne demokracije, ulozi medija u demokratskom procesu i alternativnim pokretima i prikaze znanstvene i memoarske literature objavljuje u časopisima, novinama za kulturu i na portalima u Hrvatskoj i susjedstvu — Filozofska istraživanja (Zagreb), Časopis za suvremenu povijest (Zagreb), Cris (Križevci), Novi omanut (Zagreb), forum.tm (Zagreb), Odjek (Sarajevo), akuzativ.com (Novi sad), Interkulturalnost (Novi Sad) i dr.

Sudjeluje na znanstvenim skupovima u Hrvatskoj i susjedstvu. Član je Hrvatskog filozofskog društva i Hrvatskog novinarskog društva.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.