Mnogi smatraju da je intervju najteža novinarska disciplina. A ako i nije baš najteža svakako je posebna, naročito zahtjevna, granična, s onu stranu pukih faktografskih izvještaja, običnih reporterskih zadataka, pa i standardnih komentara uhodanih opinionista. Zapravo je intervju na samome rubu novinarstva, na prelasku iz sfere onoga što se dogodilo na područje istančanih ljudskih odnosa i psihološke pronicljivosti. Nećemo kazati da ulazi u književnost, premda mu struktura može imati i dramsku napetost ili pak lirsku obojenost, odnosno nužnu narativnu liniju i postupnu gradaciju.

***

Pred nama je knjiga okupljenih intervjua što ih je s uglednim i značajnim ljudima iz naše sredine vodio Dobroslav Silobrčić, te sustavno – kroz četiri godine – objavljivao u Jutarnjem listu. Riječ je o razgovorima s istinskim protagonistima hrvatske kulture, umjetnosti, znanosti, medicine, privrede i sporta (uz iznimku Slavoja Žižeka, Slovenca, već u globalnoj orbiti). Domaći kontekst, dakako, donekle olakšava sporazumijevanje, umanjuje potrebu za informativnom razinom i omogućuje veću prisnost, no nipošto ne uklanja teškoću snalaženja i razumijevanja između razgovornika međusobno udaljenih naraštajnim, obrazovnim, psihološkim i inim razlikama.

***

Pedeset intervjua u ovoj knjizi izbor je od više stotina priloga što ih je Silobrčić u ovoj fazi djelovanja u novinama objavio. Gotovo svi pripadaju žanrovski tzv. životnim intervjuima, takoreći intimnim svođenjima računa nakon odužega plodnog djelovanja. Profil odabranih sugovornika vrlo je različit, jer su "cehovski" obilježeni raznim opredjeljenjima i radnim zadacima, no sve ih karakterizira živa agilnost i bogata aktivnost, kreativna ostvarenost i afirmacija u nacionalnim (često i u međunarodnim) razmjerima. Podjela odabranika po profesionalnim kriterijima također je vrlo šarena: Silobrčić je u ovoj selekciji razgovarao s desetak kazališnih i s desetak likovnih umjetnika, a po pet-šest sugovornika pripadalo bi glazbi, književnosti i medicini, dok je znatno manji broj privrednika, teologa, sportaša, tek po jedan pravnik, filmski režiser i povjesničar(ka) umjetnosti.

Tonko Maroević, Zagreb, 21. srpnja 2017.

Dobroslav Silobrčić rođen je 1943. u Zagrebu gdje je završio Klasičnu gimnaziju, apsolvirao pravo te diplomirao i magistrirao novinarstvo na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu. Nakon iznimno plodne novinarske karijere na Hrvatskoj radioteleviziji (radijska emisija Taxi za Babilon, televizijske emisije Mali noćni razgovori, Gost urednik, Interview) tijekom koje je napravio više od tri tisuće razgovora i pet stotina velikih televizijskih intervjua uživo, godine 1992. pozvan je u Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija. Obnašao je visoke diplomatske dužnosti u Italiji i Vatikanu, a od 2005. do 2011. bio je veleposlanik Republike Hrvatske u Kraljevini Norveškoj.

Nakon povratka u Zagreb vraća se novinarstvu te u Jutarnjem listu, svake subote, objavljuje 232 velika intervjua s istaknutim protagonistima hrvatske javne scene i društva. Od 1967. uvodi u hrvatsko novinarstvo intervju kao jedan od najzanimljivijih, najzahtjevnijih i najistinitijih novinskih žanrova.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.