Kad se rodiš u maloj balkanskoj državi, namjesto srebrne žličice dobiješ gensko naslijeđe, recimo, kako ga je opisao Jens Bjorneboe u "Povijesti bestijalnosti", oš-neš. Oštete te i prije nego što stasaš da uzmogneš, ne braniti se, nego nositi se s tim.

Neke od onih šugavih balkanskih ratnih godina, mlada Crnogorka u nevolji pobjegne iz zloglasnog kraja i, sretnim spletom okolnosti i svojih poželjnih osobina, nastani se u središtu Londona. Njezin otmjeni, šarmantni, uglađeni, znatno stariji i, tja, bogati muž, gospodin Black, divan je, sve dok nije… Imaju i tinejdžericu u pobuni, ponajviše protiv majke.

A ta mati, na pragu četrdesete, ulazi u rat s demonima iz vlastite prošlosti, s ponovnim pisanjem svoje „povijesti bestijalnosti”. Doduše, treba joj i strasti, uzbuđenja, pustolovina – pa što je snila… Malo se „muvala” s londonskom umjetničkom zvijezdom, malo sa zemljakom, romantičnim grubijanom meka srca (sic!) koji se bavi sumnjivo tajanstvenim poslom. Ispalo je da nije naučila poslovice predaka, kao npr.: tko s djecom liježe… tko s vragom tikve sadi...

I šta će tad gđa Black: „Nemaš muda ni za sreću ni za nesreću. Ni za siromaštvo, ni bogatstvo. Sada si ‘nešto između’, ono najgore. To te sad ždere jer godine prolaze i nećeš još dugo biti tako slatka, izgubit ćeš i tu osobinu. Biti slatka. Kakva glupost. Moraš odlučiti: što i gdje biti nakon slatkoće?”
U postojbinu… Iz grumena jeda, zažmi kaplju meda.

Jadranka Pintarić, urednica

Olja Knežević rođena je u Podgorici, maturirala u Kaliforniji, diplomirala na Katedri za engleski jezik i književnost Filološkog fakulteta Univerziteta u Beogradu. Prevodila je poeziju i prozu,  radila kao novinarka i prevoditeljica na Radiju Brod, asistentica menadžera na projektu socijalne pomoći Danskog savjeta za izbjeglice, profesorica engleskog jezika i književnosti u podgoričkoj gimnaziji. Godine 2008. magistrirala je kreativno pisanje na Birkbeck koledžu Sveučilišta u Londonu, a za svoj magistarski rad iste je godine dobila Overall Prize.

Njezina kratka priča "Učionica" (The Classroom) objavljena je u 2009. godine u antologiji "Freedom" Amnesty Internationala uz priče poznatih svjetskih autora. U razdoblju od 2010. do 2014. za magazin Art pisala je kolumne/priče, od kojih je nastala zbirka "Londonske priče juga", objavljena 2013. Dosad je objavila romane "Milena & druge društvene reforme" (Crna Gora, 2011.; Hrvatska, 2012.), "Gospođa Black" (Crna Gora, 2015.) i "Katarina, velika i mala" (V.B.Z., 2019.). Posljednji je na natječaju izdavačke kuće Tisak media i V.B.Z-a proglašen najboljim romanom 2019. godine. Djelo je prevedeno na engleski jezik i objavljeno kao "Catherine the Great and the Small" za Istros Books u Velikoj Britaniji 2020. godine. Trenutačno živi i radi u Zagrebu. Članica je HDP-a.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.