Knjiga Dimitrija Popovića Slikarstvo i mržnja donosi nova istraživanja o fenomenu mržnje u slikarstvu. Posrijedi su zapravo interdisciplinarne psihološko-sociološke studije o fenomenu mržnje, ali i oblicima njezine tematizacije u likovnoj umjetnosti u rasponu od renesansnoga slikarstva do povijesnih avangardi u prvoj polovici 20. stoljeća (s naglaskom na dadaizam). Popovića zanima kako se u slikarskoj imaginaciji mržnja, kao izrazito negativna emocija, transponira u ljepotu i sklad slike. Na nizu odabranih primjera (mitske teme Meduze i Medeje, starozavjetne junakinje Judita i Saloma, Kristovo stradanje na Golgoti, mržnja generirana društvenim zbivanjima – ratovima i revolucijama) autor analizira svojevrsni estetski paradoks: razarajuća priroda mržnje plodonosno privlači i intrigira stvaralačku moć umjetnosti. 

Autor se suvereno kreće kroz meandre likovne povijesti i znalački tumači kreacije koje najbolje ilustriraju temu „ljepote užasa“ i „estetiku ružnoga“. Kao predlošci za analizu poslužila su djela starih majstora (Leonarda, Grünewalda, Michelangela, Tiziana, Rubensa, Caravaggia, Delacroixa, Goye), ali i prvaka europske avangarde (Picasso, Dix), s posebnim akcentom na heretičke geste dadaista (Duchamp, Ray, Tzara, Picabia). Paralelno, uz analizu klasičnih djela iz povijesti slikarstva, Popović se osvrće i na svoje radove na istu temu, a posrijedi su djela koja često izravno dijalogiziraju s tuđim iskustvima. Popovićeve uzore možemo odmah primijetiti jer se radi o izboru po načelu sličnosti ili iskustvu bliskosti. Sva analizirana djela ujedno su i reproducirana u knjizi. (akademik Krešimir Nemec)

**

Likovno stvaralaštvo Dimitrija Popovića i njegov književni rad zaokružuju njegov umjetnički senzibilitet. U najnovijoj knjizi Slikarstvo i mržnja autor na originalan i inovativan način, kroz povijest svjetske likovne umjetnosti i referirajući se i na svoja likovna djela s istom temom, progovara o mržnji kao najnegativnijoj i najrazornijoj ljudskoj emociji. Dimitrije Popović čitatelja znalački provodi kroz likovna djela svjetskih umjetnika, od djela starih majstora (Leonarda, Grunewalda, Michelangela, Tiziana, Rubensa, Caravaggia, Delacroixa, Goye) do prvaka europske avangarde (Picasso, Dix), s posebnim naglaskom na dadaiste (Duchamp, Ray, Tzara, Picabia. Ono što ovu knjigu čini posebno vrijednom su literarnim jezikom opisani radovi odabranih autora, od opisa načina na koji je djelo slikano, do kromatske analize, a sve u funkciji dočaravanja razornog osjećaja mržnje. (dr. sc. Mikica Maštrović)

Dimitrije Popović, slikar, kipar, grafičar i pisac (Cetinje, 1951). Diplomirao na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 1976. Osebujnom crtačkom i slikarskom vještinom bilježi neobične figuralne kompozicije i likove. Pokazuje naglašenu sklonost istraživanju i destrukciji ljudskoga tijela, afektu te spajanju proturječnosti (erotskih tema s kristološkima, nadrealnih s klasičnima). Svoj je opus ostvario u ciklusima (Kukci, 1972–74; Mitološki motivi, 1977–78; Erotika, 1979–80; Corpus Mysticum, 1984–86; Marilyn Monroe, 1990; Hommage à Dalí, 2004). Autor je velikoga broja grafičkih mapa. Od kraja 1980-ih bavi se skulpturom, koju izvodi pretežito u bronci. Dosad je priredio sedamdesetak samostalnih izložbi u zemlji i inozemstvu i sudjelovao na više od tristo grupnih. Dobitnik je tridesetak domaćih i međunarodnih nagrada za likovnu umjetnost i književnost. 

Objavio je knjige "Veronikin rubac" (1996.), "Smrt u slikarstvu" (2001.), "Priče iz Arkadije" (2005.), "Corpus Mysticum" (2007.), "Raspeće strasti" (2008.), "Blud i svetost" (2010.), "Smrt Danila Kiša" (2011.), "Luča Njegoševe noći" (Zagreb, 2012.), "Proces Kafkinoga Preobražaja" (2013.), "Ljubičasto ogledalo" (2015.), "Eros, krv i svetost" (2017.), "Uokvirene riječi i Labirinti sjećanja" (2018.), "Mit o ženi" (2020.) i "Likovni zapisi u doba korone" (2021.). Član je Crnogorske akademije nauka i umjetnosti i Dukljanske akademije nauka i umjetnosti, Ruske akademije književnosti, Slavenske akademije književnosti i umjetnosti (Bugarska), Crnogorskog PEN centra, Društva hrvatskih književnika i Hrvatskog društva pisaca.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.