Raspad i rat : Dnevnik, 1989-1995
- Nakladnik: Sandorf
- 10/2022.
- 652 str., meki uvez
- ISBN 9789533514505
- Cijena: 22.00 eur
Preračunato po fiksnom tečaju konverzije 7,53450 kuna za 1 euro - Cijene knjiga su informativnog karaktera, navodimo prvu cijenu po izlasku knjige iz tiska. Preporučamo da cijene i dostupnost knjiga provjerite kod nakladnika ili u knjižarama! Moderna vremena više se ne bave prodajom knjiga, potražite ih u knjižarama, antikvarijatima ili u knjižnicama.
Knjiga Milovana Đilasa "Raspad i rat: Dnevnik, 1989-1995" važna je svjedocima epohe, onima koji su te godine doživjeli, a naročito onima koji bi da provjere kako im je velika povijest urastala u želudac te im je državu učinila dijelom intime. Kao neka strašna bolest. S druge strane, ovo je knjiga iz koje se najpouzdanije može doznati što se tih godina zapravo događalo ljudima. (Miljenko Jergović)
Zastrašujuće je i još više tužno koliko su Đilasove opaske – u dnevniku otprije 32 godine – aktualne. [...] Trideset, možda i četrdeset godina, svejedno govorimo o istom, na isti način s istim akterima. Cijeli je to radni vijek. Kakvo li je to gubljenje vremena i energije, ali i kako sretna okolnost za Đilasa koji je aktualan skoro 30 godina nakon smrti. Poraz je to samo naših nacionalizama. (Tvrtko Jakovina)
27 jun 1990
Stav Miloševića da su granice Srbije otvorene ako bude konfederacija, tumačimo kao borbu o Bosnu, ako se Jugoslavija raspadne. U vezi s tim, Dobrica je za deobu Bosne. Tadić protiv, ja takođe: Šta znači deoba? Preseljavanje? – Dobrica: Pa da. – To intimno misli i Tuđman. – Tadić: A Muslimani? Znači i njih deliti. A većina Srba u Zapadnoj, a Muslimana u Istočnoj Bosni. – Dobrica očito ne haje o Muslimanima, pa ja dodajem: To znači da će se Muslimani, podeljeni, boriti za ujedinjenje, uz pomoć Arapa i muslimana širom sveta... Dobrica: A ni muslimanska Bosna nije izlaz – fundamentalizam opasan za sve... Diskusiju, kao obično, nismo završili, svi jure za obavezama. (Ulomak iz "Dnevnika")
Milovan Đilas (1911-1995), za vrijeme i nakon Drugog svjetskog rata jedan od Titovih najbližih suradnika i najmoćnijih komunističkih političara, tijekom 1950-ih počinje, u člancima i knjizi "Nova klasa", kritički propitivati sustav. Ubrzo biva proglašen revizionistom i pada u nemilost režima.
Tijekom godina postaje jedan od najpoznatijih disidenata, u rangu s Brodskim, Saharovim, Solženjicinom i Havelom, i kao takav jedna od ličnosti koje su obilježile dvadeseto stoljeće.
© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.