"Knjiga koju čitalac drži u ruci prvo je Ðilasovo djelo poslije 1954. godine koje se objavljuje u Hrvatskoj. Autorovu tekstu dodali smo opširnu Kronologiju života i rada Milovana Ðilasa (1911-1995) koju je napisao njegov sin Aleksa Ðilas i pismo što ga je Milovan Ðilas po izlasku iz zatvora napisao Josipu Brozu Titu 20. ožujka 1967. godine. Na zahtjev Alekse Ðilasa kao nosioca autorskih prava, pri objavljivanju ove knjige doslovno poštujemo autorov originalni rukopis na srpskome jeziku. Tek ponegdje, radi lakšeg prepoznavanja, u zagradama dodajemo neke etimološke nazive, a u indeksu i etimologiju nekih imena i prezimena.

'Vlast i pobuna' svjedočenje je o najturbulentnijim godinama autorova života - od pobjedničke svemoći do puta u tamnicu. Bio je prvi dobrovoljni otpadnik iz vrhova komunističkih režima 20. stoljeća, prethodnik svim disidentima iz vladajućeg komunizma. Dvadeset ili trideset godina prije Ðilasa iz komunističke su vlasti na još drastičniji način bili izbačeni Trocki, Kamenjev, Zinovjev, Buharin, Radek i mnogi drugi, ali oni nisu bili otpadnici od komunizma niti protivnici sustava jednopartijske vlasti. Možda su neki od njih zastupali demokratizaciju unutar vladajuće partije, ali nikako demokraciju za cijelo društvo. Bili su gubitnici i žrtve borbe za vlast unutar same vladajuće stranke i njenoga rukovodstva.

Naprotiv, Milovan Ðilas bio je prvi čovjek koji je s položaja u najužem vodstvu komunističke državno-partijske vlasti shvatio da jednopartijski režimi u modernom svijetu ne mogu prosperirati. Javno i odlučno zagovarao je temeljitu demokratsku reformu 'monolitne' vlasti, što je platio robijom dugom devet godina. Bio je prethodnik svim komunističkim reformatorima i reformiranim komunistima - Imri Nađu, Aleksandru Dubčeku, talijanskim eurokomunistima, Mihailu Gorbačovu, Milanu Kučanu, Ivici Račanu."


( iz predgovora "Povratak Milana Ðilasa u Hrvatsku" Slavka Goldsteina )

Milovan Đilas (1911-1995), za vrijeme i nakon Drugog svjetskog rata jedan od Titovih najbližih suradnika i najmoćnijih komunističkih političara, tijekom 1950-ih počinje, u člancima i knjizi "Nova klasa", kritički propitivati sustav. Ubrzo biva proglašen revizionistom i pada u nemilost režima.

Tijekom godina postaje jedan od najpoznatijih disidenata, u rangu s Brodskim, Saharovim, Solženjicinom i Havelom, i kao takav jedna od ličnosti koje su obilježile dvadeseto stoljeće.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.