Crtanje runa napredovalo je, ali sporo. Jurjana je o tome znala mnogo, ali samo kad su se iscrtavala glagoljska slova. Ova Hrastićeva, koja su izgledala kao mutanti između grčkog alfabeta i egipatskih hijeroglifa (Vatroslav ih je nazivao „povampirenim runama”, ali samo kad ga Nika nije čula), zbunjivala su je i rijetko je postizala kakav rezultat. Hrastić je tvrdio da je to zato što se navikla na glagoljicu i da automatski, bez razmišljanja, utače energiju u rune koje su joj već poznate, a da se isto može učiniti, ponovio je, ako se nacrtaju i smajlići. No izgleda da je njegovo objašnjenje bilo neka vrsta pojednostavnjivanja jer nitko od njih nije uspio učiniti da im smajlić poluči kakav uspjeh. Da, doista su probali nacrtati smajliće! S druge strane, Hrastić nije bio „dobroslovnik” iako je znao mnogo o runama... Možda se radilo o nekoj tajni poznatoj jedino toj posebnoj kasti šumskoga naroda. Sinja je objasnila da je vilinski postupak nešto drugačiji i prilagođen njima te da ostali ne mogu na isti način usmjeravati energiju kroz rune.

Nije važno, bitno je da se, kad treba, međusobno nadopunjuju...

Pisac Krunoslav Mikulan i njegova Zmajeva družina ponovno su u akciji! Četvero dobrih, ali neobičnih prijatelja, Nika, Morana, Sebastijan i Vatroslav, opet će upasti u tajnovite, napete, vratolomne, opasne, ali i izuzetno uzbudljive i zanimljive pustolovine. I u trećem dijelu "Noć crnog sunca" ostvaren je sjajan sklad nacionalnoga i univerzalnoga, starine i suvremenosti. Riječ je o knjizi koja je privlačna mladim čitateljima, ali će obogatiti i njihovo poznavanje nematerijalnih vrijednosti kojima obiluje naša kulturna baština.

Krunoslav Mikulan rođen je 1967. godine u Čakovcu. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirao je engleski i njemački jezik te magistrirao i doktorirao englesku književnost. Najprije je radio kao nastavnik u srednjoj školi, a zatim se zapošljava na Visokoj učiteljskoj školi u Čakovcu (danas Odsjek u Čakovcu Učiteljskoga fakulteta u Zagrebu) gdje predaje jezične i književne kolegije na engleskom jeziku. Samostalno ili u suautorstvu objavio je niz znanstvenih i publicističkih radova s područja teorije književnosti, lingvistike, metodike nastave stranih jezika, hrvatske povijesti te numizmatike: šest znanstvenih monografija, dvije uredničke knjige, pet znanstveno-popularnih knjiga (od čega četiri na engleskom jeziku, tri u V. Britaniji; dvije su prevedene na talijanski i češki, a jedna na španjolski), pedesetak članaka u znanstvenim i stručnim publikacijama te niz članaka u časopisima i novinama (Vojna povijest, Hrvatski vojnik, Vjesnik, itd.).

Od književnih radova objavio je dva romana za djecu (Zmaj ispod Staroga grada, 2019. i Škola u opasnosti, 2021., Naklada Ljevak), jedan roman za odrasle (Oklada u Titanicu, Insula, 2006.), a priče, humoreske, putopise i pjesme objavljivao je u časopisu AKO te Hrvatskom kajkavskom kolendaru. Glavni je urednik znanstvenoga časopisa Hrvatski sjever te novoga književnog časopisa Riječ više! Za roman "Zmaj ispod Staroga grada" dobio je Nagradu Artefakt (književna nagrada za najbolja literarna dostignuća u hrvatskoj spekulativnoj fikciji) i Nagradu Mali princ (regionalna nagrada za dječju knjigu za jezično područje Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske i Srbije).

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.