Virginia Woolf svojim je romanima odredila cjelokupnu modernu svjetsku književnost, ali ona je bila mnogo više od kreativne prozne umjetnice: esejistica, književna kritičarka i dijaristica. Dnevnik je pisala gotovo cijeli život i iza nje je ukupno ostalo oko 2000 stranica zapisa. Njezin je suprug Leonard Woolf priredio izbor iz tih zapisa koji je 1953. objavljen pod naslovom "Dnevnik spisateljice". 

Dnevnički zapisi Virginije Woolf u ovoj knjizi nastajali su od 1918. do 1941., no nevjerojatno su aktualni. I ne moraju se čitati po redu – ali svaka stranica sadržava misli kojima ćete nahraniti vlastiti intelekt i kreativnost. "Dnevnik spisateljice" Virginije Woolf vrlo je poticajno štivo i svakako se treba složiti s teoretičarkom i kritičarkom Natašom Govedić, koja je u pogovoru napisala: "Ako želite znati kako funkcionira književnost iznutra, pročitajte 'Dnevnik spisateljice'. Ako želite učiti o stilovima proze i stilovima kritike, čitajte nekoliko puta 'Dnevnik spisateljice'. Ako želite izdržati u bilo kojoj vrsti stvaralaštva, imajte kraj jastuka 'Dnevnik spisateljice'. Virginia Woolf dala je sve od sebe da nas podrži u turbulencijama umjetničkog rada i da nam se trajno pridruži u krvotoku slova koji još nazivamo i književnošću."

Jedna od najvažnijih protagonistica londonske, ali i svjetske književne scene između dva rata, Adeline Virginia Stephen, udana Woolf, rođenu je u uglednoj viktorijanskoj intelektualistički nastrojenoj obitelji. Školovala se kod kuće, pod budnim okom svoga oca, Sir Leslieja Stephena, poznatog književnoga kritičara i izdavača. Njezino odrastanje obilježeno je serijom emocionalnih trauma. U razmaku od nekoliko godina umrli su joj majka, polusestra, otac i brat. Seksualno ju je zlostavljao stariji polubrat. Nakon smrti brata Tobyja 1906. doživjela je svoj prvi živčani slom, a stanje psihičkog raskola i česti slomovi pratiti će je do kraja njezinog života.

Godine 1905. Woolf počinje pisati za "Times Literary Supplement". 1912. se udaje za izdavača, pisca i društvenog aktivistu Leonarda Woolfa. Uskoro objavljuje svoj prvi roman "The voyage out" (1915). Nakon romana "Night and Day" (1919) i "Jacob's Room" (1920) slijede veliki domašaji književnoga modernizma, romani "Gospođa Dalloway" ("Mrs. Dalloway", 1925), "Svjetionik", ("To the Lighthouse" 1927), "Valovi" ("The Waves", 1931), te zbirke eseja i književnih kritika, "Svoj vlastiti prostor" ("A Room of One's Own", 1929) i «Tri gvineje" ("Three Guineas", 1938). U svojim zbirkama kritika i eseja zasnovala je feminističku književnu kritiku, te se smatra pretečom feminističke ideologije.

Mučena napadajima duševne bolesti, halucinacijama i depresijom, koju je pogoršao početak Drugog svjetskoga rata, Virginia Woolf je počinila samoubojstvo, utopivši se u rijeci Ouse, blizu svog imanja u pokrajini Sussex.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.