Bez ijednog filtra, bez ijedne kočnice, Stephen King u knjizi "O pisanju: Sjećanja na zanat" pripovijeda o svojem životu i pisanju. Bez obzira na to volite li Kinga, uživat ćete u ovim srdačnim i inspirativnim memoarima o njegovu zanatu i životu.

Počeo ih je pisati 1999., a sredinom te godine preživio je tešku prometnu nesreću koja mu je ugrozila i jedno i drugo – i život i pisanje. Dok se mjesecima oporavljao, veza između pisanja i života bila mu je važnija nego ikad. Vrhunac ove dirljive priče Kingovo je priznanje da mu je nezaustavljiva potreba za pisanjem udahnula snagu da se što prije oporavi i vrati u život. I nastavi pisati.

Malo je koja knjiga o pisanju ovako jasna, korisna i bogata savjetima. U prvom dijelu knjige (Životopis) čitamo  priču o Kingovu djetinjstvu i njegovoj izuzetnoj posvećenosti pisanju. U mnogobrojnim živopisnim i duhovitim uspomenama iz srednje škole, s fakulteta i iz tegobnih godina prije pisanja i objavljivanja prvog romana "Carrie" Stephen King pripovijeda kako se postaje pisac. Strastveno i znalački King uvodi čitatelja u svoj svijet i objašnjava mu na koji su ga način u tom procesu nastajanja pisca svjetskih uspješnica oblikovala njegova osobna iskustva.

U drugom dijelu ovih memoara (Kutija s alatom) King mnoštvom detalja i primjera iz svjetske književnosti odaje trikove o gradnji priče i samim mehanizmima proze. Kingov popis dobrih i loših pristupa pisanju djeluje kao fini barometar. S jedne strane imate jednostavne savjete ("izbjegavajte priloge!") pomoću kojih ćete prilikom čitanja lako izmjeriti vještinu svakog pisca. U svoju prvu knjigu svaki pisac obično trpa nezgrapne priloge i druge nespretne stilske osobine, što će vam bosti oči nakon što pročitate "O pisanju". Hoćete li odjednom zamrziti knjige koje biste inače obožavali? Nećete. Ali "O pisanju" daje savjete koji su iskusnom čitatelju jednako korisni kao i piscu. Ako želite svojem arsenalu kritičkog čitanja dodati nove kalibre, King ih nudi koliko hoćete.

Jedan važan primjer je razmišljanje izvan okvira. King prvo daje nacrt priče: bračni par je u kaosu, njihov se odnos raspada zbog nasilja i straha. Nacrt zvuči krajnje uvjerljivo, kao da su ga nadahnuli stvarni događaji. Ali onda King izaziva pisce da obrnu taj odnos i pretvore žrtvu u nasilnika. Počnite od početka s obrnutim ulogama, kaže King, i gledajte kamo će vas priča odvesti. Ta vježba omogućava piscima da istraže likove i osjete kako bi prirodno postupio svaki član ansambla.

Čitateljima će takvi savjeti poslužiti da potraže skrivene dragulje u radnji. Dok pratite pothvate svojeg omiljenog junaka, prepoznavat ćete trenutke koji u sebi imaju nešto stvarno, ili su barem vjerni liku. U Kingovoj zbirci spisateljskih savjeta naći ćete bisere istine koji dobro dođu i piscima i čitateljima. Pouke koje izvučete iz ove knjige slijedit će vas kroz svaku epsku pustolovinu, svaku napetu detektivsku istragu i svaku svemirsku avanturu.

Čak i ako niste pisac i nemate literarnih ambicija, od Kinga možete naučiti svašta. Oboružani iskustvom ovakvog pisca kao što je Stephen King postajete nužno i bolji čitatelj.

Među uspomenama iz djetinjstva raštrkane su Kingove mudre misli koje će promijeniti vaše čitateljske navike. U tim biserima King nam pokazuje kako piščevo iskustvo oblikuje likove. Pisci tešu zanat kroz tragedije, komedije i razne nevolje. Očigledno ili krišom unose osobno iskustvo u svoje priče. Književna fasada prikriva to iskustvo ili ga izobličava da se bolje uklopi u radnju, ali čitatelji će bolje razumjeti djelo ako kroz književnost nazru piščevu psihu.

Cole Rush

Stephen King ( Portland, Maine, 21. rujna 1947.), američki književnik (piše i pod pseudonimima - Richard Bachman i John Swithen). Najuspješniji je autor horor romana današnjice.

Stephen Edwin King je američki pisac, najpoznatiji je po svojim nevjerojatno popularnim horor romanima. Kingove priče nerijetko uključuju posve obične protagoniste, poput obitelji iz srednjeg sloja, djeteta ili pisca. Iako ih prikazuje kako vode svakodnevne živote, nadnaravno se gotovo uvijek uključi i iznimne okolnosti eskaliraju u priči. King, međutim, piše i priče izvan žanra horora, uključujući, primjerice, romane "Iskupljenje u Shawshanku" i "Tijelo".

King je rođen u Portlandu, američkoj saveznoj državi Maine, engleskog je i škotsko-irskog podrijetla. U dobi od samo dvije godine, napušta ih otac, Donald Edwin King. Majka, Nellie Ruth Pillsbury, odgojila je Stephena i njegova usvojenog brata Davida, nerijetko u teškim uvjetima. King je počeo pisati još kao dijete. U školi je pisao priče temeljene na filmovima koje je nedavno pogledao, prodajući ih prijateljima. No, trgovačke aktivnosti nisu oduševljavale njegove profesore koji su, otkrivši ga, prisilili dječaka da vrati zarađeni novac.

U dobi od trinaest godina, King otkriva kutiju punu očevih starih knjiga, uglavnom horor i znanstvenofantastičnih priča. Bila je to ljubav na prvi pogled. Sve ostalo je povijest - "In a Half-World of Terror" ime je njegove prve objavljene priče, objavljene u jednom horor časopisu. Od 1966. do 1971. King studira engleski na sveučilištu u Maineu, gdje piše i kolumnu "King's Garbage Truck" za studentske novine. U to vrijeme upoznaje Tabithu Spruce, s kojom se ženi 1971. godine.

Da bi platio studij, King preuzima sve poslove koje može naći, poput, primjerice, onoga u praonici. Nakon diplome, zapošljava se kao profesor engleskog jezika u Maineu. Lošeg imovinskog stanja, s obitelji je prisiljen živjeti u prikolici. Kako bi sastavio kraj s krajem, piše kratke priče, uglavnom za muške časopise, a u to vrijeme postaje ovisan o alkoholu, što je problem koji će ga pratiti više od desetljeća. U to vrijeme počinje rad na čak nekoliko romana.

Jedna od prvih ideja mu je priča o mladoj djevojci s psihičkim moćima, no obeshrabren, baca rukopis u smeće. Tabitha je ta koja ga je izvukla iz smeća i potaknula da ga završi. Naslovljujući priču "Carrie", King je šalje izdavaču, ne nadajući se previše odgovoru. Dobiva, međutim, ponudu od 2.500 dolara, malu svotu i za to vrijeme. No, vrijednost romana uskoro biva prepoznata i autorska prava su prodana za 400.000 dolara, a roman označio početak goleme popularnosti, koja ne jenjava do današnjeg dana. Nakon objavljivanja romana "The Thommyknockers", Kingova obitelj i prijatelji odlučili su osloboditi pisca od pakla ovisnosti u koju je upao – bacajući pred njega sve što je konzumirao tih dana – limenke piva, kutije cigareta, kokain, Xanax, Valium, NyQuil, marihuanu… King je odlučio potražiti pomoć u osamdesetima i do danas je trijezan i čist.

King je i dugogodišnji obožavatelj bostonskih Red Sox-a i nerijetko ga se može vidjeti na njihovim utakmicama. On i žena veliki su dobrotvori i često velike svote novaca doniraju u humanitarne svrhe. U ljeto 1999. King je upravo radio na djelu "On Writing: A Memoir of the Craft", napustivši rad na njoj osamnaest mjeseci prije. Devetnaestog lipnja popodne King je hodao desnom stranom ceste Route 5, kada se u njega zaletio kamion kojeg je vozio Bryan Smith. Ometen nemirnim psom iz stražnje strane kamioneta, odbacio je prednjom stranom vozila pisca čak pet metara od pločnika. Smrskano desno plučno krilo, frakture desne noge, ozljede glave, slomljen kuk – ozljede su bile dovoljno teške da ga zadrže u bolnici tri tjedna. Nakon pet operacija i fizikalne terapije King nastavlja rad na djelu "On writing", iako u to vrijeme mučen nepodnošljivom boli.

Godine 2002. objavljuje odluku o prestanku pisanja, potaknut ozljedama od kojih se nikada nije u potpunosti oporavio. Svoje obećanje, na sreću brojnih obožavatelja, nije održao.

Njegova djela uključuju romane "Carrie", "Misery", "Isijavanje", "Doktor Sleep", "Zelena milja", "Potpaljivačica", "Mrtva zona" i brojne druge, te u koautorstvu s Peterom Straubom, "Talisman" i "Crna kuća", kao i serijal "Kula tmine" koji čine romani "Revolveraš", "Izvlačenje trojke", "Puste zemlje", "Čarobnjak i kristal", "Vjetar kroz ključanicu", "Vukovi Calle", "Susannina pjesma" i "Kula tmine".

Godine 2022., za Kingov 75. rođendan, objavljena je monografija Beva Vincenta "Stephen King – Svemir najčitanijeg pisca današnjice", prva cjelovita kronološka monografija o njegovu životu i djelu, u kojoj Bev Vincent, Kingov osobni prijatelj i izniman poznavatelj njegova opusa, znalački progovara o autorovim početcima, književnim uspjesima i osobnim nevoljama koje počesto postaju dijelom habitusa njegovih likova. Kingova autobiografija "O pisanju – Sjećanja na zanat" iz 2000. smatra se jednom od najboljih knjiga o pisanju svih vremena!

Orden Nacionalne knjižne zaklade za doprinos američkoj književnosti King je dobio 2003., a 2014. odlikovan je Nacionalnim ordenom za umjetnost.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.