Ivo Perić
Hrvatska u monarhističkoj Jugoslaviji : kronološki pregled važnijih zbivanja
- Nakladnik: Dom i svijet
- 06/2006.
- 286 str., meki uvez
- ISBN 9532380019
- Cijena: 18.58 eur
Preračunato po fiksnom tečaju konverzije 7,53450 kuna za 1 euro - Cijene knjiga su informativnog karaktera, navodimo prvu cijenu po izlasku knjige iz tiska. Preporučamo da cijene i dostupnost knjiga provjerite kod nakladnika ili u knjižarama! Moderna vremena više se ne bave prodajom knjiga, potražite ih u knjižarama, antikvarijatima ili u knjižnicama.
"Uvijek sam cijenio povijesne kronike. Rado sam ih čitao, dočitavao i ponovno im se vraćao. Doživljavao sam ih kao zanimljiv podsjetnik i koristan informator. Udubljen u arhivska vrela, u stare novine i časopise, u nekadašnja statistička i druga periodička izvješća, te u memoarsku i historiografsku literaturu, bilježio sam sve što me zanimalo ili što bi druge moglo zanimati, i to kronološki sređivao. Radeći tako sabrao sam poprilično obimnu dokumentaciju. Neki vremenski odsjeci te đokumantacije poticali su me svojom sadržajnosću da ih, kao kronike, i objavim.
U ozračju tog poticaja nastala je i ova knjiga.
Dao sam joj naslov: 'Hrvatska u monarhističkoj Jugoslaviji - Kronika važnijih zbivanja', jer govori o ljudima i o događajima na hrvatskom prostoru iz tog 23 godine dugog razdo-blja (1918. - 1941.). Predočena kronološka priopćenja sasvim su sažeta. Samo u nekim slučajevima davao sam i nešto detaljnija tumačenja, kad mi se činilo da je to nužno. Pri predočavanju dotičnih zbivanja opredijelio sam se za pobliže, potpunije vremenske podatke o tim zbivanjima."
Historiografska kazivanja imaju svoje različite izričajne oblike. Jedan od tih oblika je i: kronika. U Njemačkoj, Francuskoj i Engleskoj postoji npr. niz kronika za pojedina razdoblja njemačke, francuske i engleske prošlosti. I u nas, u Hrvatskoj, pogotovo tijekom za-dnjih petnaestak godina, nastalo je nekoliko historiografskih kronika, tiskanih u zasebnim knjigama, te u okviru pojedinih knjiga, pojedinih udžbenika povijesti i u pojedinim časopisnim i novinskim napisima.
Povijesna je kronika sve ono, što se historiografski izlaže jednim kontinuiranim vremenskim slijedom u duljem ili kraćem razdoblju. U tom je smislu - može se reći - i svako historiografsko djelo svojevrsna povijesna kronika, jer ono (bilo da se radi o članku, studiji ili monografiji) ima svoj vremenski raspon (od - do) i unutar tog raspona kronološki pregled zbivanja. No, kad se kaže: historiografska kronika, pod tim se sasvim izričito podrazumijevaju događaji, koji su se desili u prošlosti i koji se navode redoslijedom njihova dešavanja.
Takve kronike mogu biti dvovrsne: one, u kojima se prošli događaji predočavaju opširnije, i one, u kojima se na prošle događaje podsjeća sasvim sažeto. Kronike, koje sadrže opširnije interpretacije događaja, doživljavaju se kao zbirke kratkih eseja. U njima se redovito ili tek pokatkad navode i izvori iz kojih su crpljeni izneseni činjenični podaci. Kronike, koje sadrže sažeta podsjećanja, imaju elementarnu zadaće: da samo podsjete na ljude i događaje iz prošlosti, da istaknu vrijeme kad se nešto zbilo ili da čitatelja potaknu na uvide u literaturu i druga vrela radi stjecanja širih spoznaja u skladu sa pobudom osobne znatiželje.
Historiografske kronike se međusobno razlikuju i po tome da li prate događaje samo po godinama njihova đešavanja ili, pri predočavanju tih događaja, donose i pobliže vremenske podatke (dan i mjesec) o tome kad su se desili.
( Ivo Perić )
U ozračju tog poticaja nastala je i ova knjiga.
Dao sam joj naslov: 'Hrvatska u monarhističkoj Jugoslaviji - Kronika važnijih zbivanja', jer govori o ljudima i o događajima na hrvatskom prostoru iz tog 23 godine dugog razdo-blja (1918. - 1941.). Predočena kronološka priopćenja sasvim su sažeta. Samo u nekim slučajevima davao sam i nešto detaljnija tumačenja, kad mi se činilo da je to nužno. Pri predočavanju dotičnih zbivanja opredijelio sam se za pobliže, potpunije vremenske podatke o tim zbivanjima."
Historiografska kazivanja imaju svoje različite izričajne oblike. Jedan od tih oblika je i: kronika. U Njemačkoj, Francuskoj i Engleskoj postoji npr. niz kronika za pojedina razdoblja njemačke, francuske i engleske prošlosti. I u nas, u Hrvatskoj, pogotovo tijekom za-dnjih petnaestak godina, nastalo je nekoliko historiografskih kronika, tiskanih u zasebnim knjigama, te u okviru pojedinih knjiga, pojedinih udžbenika povijesti i u pojedinim časopisnim i novinskim napisima.
Povijesna je kronika sve ono, što se historiografski izlaže jednim kontinuiranim vremenskim slijedom u duljem ili kraćem razdoblju. U tom je smislu - može se reći - i svako historiografsko djelo svojevrsna povijesna kronika, jer ono (bilo da se radi o članku, studiji ili monografiji) ima svoj vremenski raspon (od - do) i unutar tog raspona kronološki pregled zbivanja. No, kad se kaže: historiografska kronika, pod tim se sasvim izričito podrazumijevaju događaji, koji su se desili u prošlosti i koji se navode redoslijedom njihova dešavanja.
Takve kronike mogu biti dvovrsne: one, u kojima se prošli događaji predočavaju opširnije, i one, u kojima se na prošle događaje podsjeća sasvim sažeto. Kronike, koje sadrže opširnije interpretacije događaja, doživljavaju se kao zbirke kratkih eseja. U njima se redovito ili tek pokatkad navode i izvori iz kojih su crpljeni izneseni činjenični podaci. Kronike, koje sadrže sažeta podsjećanja, imaju elementarnu zadaće: da samo podsjete na ljude i događaje iz prošlosti, da istaknu vrijeme kad se nešto zbilo ili da čitatelja potaknu na uvide u literaturu i druga vrela radi stjecanja širih spoznaja u skladu sa pobudom osobne znatiželje.
Historiografske kronike se međusobno razlikuju i po tome da li prate događaje samo po godinama njihova đešavanja ili, pri predočavanju tih događaja, donose i pobliže vremenske podatke (dan i mjesec) o tome kad su se desili.
( Ivo Perić )
© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.
