Knjiga sadrži autorove eseje, oglede, putopise i intervjue, nastale u zadnjih desetak godina prošloga stoljeća i prvih godina 21. stoljeća. «Hrvatskoistarske teme», kako je Biletić nazvao svoje tekstove, obrađuju različitu problematiku što se na specifičan način događa u Istri u osvit stvaranja suverene Republike Hrvatske, za vrijeme rata i u razdoblju kada se Hrvatska počinje uključivati u standarde europskih integracija.

U naslovu knjige «Oko Učke -hrvatskoistarske teme» sadržano je, što manjih, što većih, 60 tekstova, podijeljenih u tri poglavlja: poglavlje 'Oko Učke' obuhvaća 43 teksta, poglavlje' Tri domovinska putopisa' 3 teksta te poglavlje 'Intervjui' 14 tekstova. Tematika je različita, ali vrlo aktualna, jednako problematika kulture, politike, književnosti, talijansko-hrvatskih prijepora i zajedništva kao i naoko nevažne stvari, od pokušaja zatiranja baštine do svekolike promjene imena ulica i trgova.

Autor se usredotočuje na jednaku isključivost bilo da je riječ o apsolutizaciji apriornog kozmopolitizma ili pak o zavičajnom kampanilizmu, grubog preslika «državotvorstva» koje zazire od svakog očitovanja različitosti u tvorbi cjeline. Fokusira umjetno stvoren antagonizam i suvremena proturječja na povratnoj relaciji «Istra» spram «Zagreba» (odnosno drugih dijelova Hrvatske), a sve to prvenstveno «zaslugom» grubijanskog politikantstva u cilju kratkoročnih probitaka dnevne politike i njezinih nositelja na svim stranama i razinama. Ovom esejistikom razvidno se pokazuje mogućnost supostojanja plemenite polazišne zavičajnosti i zauzetoga kulturnog integralizma, mogućnost jedinstva «posebnosti», gradeći cjelovitost na razini nacionalne kulture, put univerzalnih i općeprihvatljivih stvaralačkih i duhovnih vrijednosti «uljudbe po čovjekovoj mjeri».

***

Boris Domagoj Biletić (Pula 1957.) diplomirao je i magistrirao s temom iz suvremene hrvatske književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Objavljuje, osim poezije, kritiku, oglede i studije te prijevode s talijanskog i njemačkog jezika. Pojedine pjesme ili ciklusi prevedeni su mu na nekoliko jezika. Objavio je desetak knjiga, aktivan je kulturni djelatnik, urednik časopisa i knjiga. Živi u Rovinju gdje je voditelj Gradske knjižnice Matije Vlačića Ilirika.

Boris Domagoj Biletić (Pula, 22. ožujka 1957.), hrvatski pjesnik, esejist, književni kritičar, antologičar, publicist, polemičar, prevoditelj, kulturni djelatnik, urednik i nakladnik, danas jedno od najistaknutijih imena suvremenoga hrvatskog pjesništva i među vodećim imenima hrvatske književnosti u Istri.

Osnovno i srednje obrazovanje (gimnaziju) i Pedagošku akademiju završava u rodnome gradu; zatim diplomira i magistrira s temom iz suvremene hrvatske književnosti na današnjemu Odsjeku za kroatistiku i južnoslavenske filologije Filozofskoga fakulteta Sveučilita u Zagrebu. Doktorirao je na istom fakultetu. Živi i stvara u Puli, a u Rovinju je ravnatelj Gradske knjižnice “Matija Vlačić Ilirik”.

Prvim zapaženijim književnim prilozima javlja se u pulskome časopisu “Istarskom borcu” / “Iboru” (zabranjenom 1980.) . Od druge polovine sedamdesetih godina 20. st. u domaćoj i stranoj periodici objavljuje pjesme, književne kritike, oglede, studije i prijevode s talijanskoga i njemačkog jezika. Poezija mu je izvođena i na Trećemu programu Hrvatskoga radija u emisiji Poezija naglas. Sa slikarima Zdravkom Milićem (Mala lirska kronika, 1989.) i Brunom Mascarellijem (Istarski rukopisi - Caligrafie istriane, 1998.) suautor je dviju grafičko-pjesničkih mapa.

Uvršten je u domaće i strane antologije hrvatskoga pjesništva: “Hrvatsko pjesništvo Istre 19. i 20. stoljeća - Istarska pjesmarica” (Pula 1989.) autorice Mirjane Strčić, “U ovom strašnom času” (Split 1992., Zagreb 1994.) Ante Stamaća i Ive Sanadera, “Żywe źradla” (Warszawa / Poljska 1996.) Łucje Danielewske, zatim “Mila si nam ti jedina...” (Zagreb 1998.) Josipa Bratulića - Stjepana Damjanovića - Vinka Brešića - Božidara Petrača..., “Hrvatska uskrsna lirika: od Kranjčevića do danas” (Zagreb 2001.) Božidara Petrača, “Antologija hrvatskoga pjesništva: od davnina pa do naših dana” (Zagreb 2007.) Ante Stamaća, i u mnogim drugima, te u književnim leksikonima i panoramama. Notiran je u povijesnome pregledu “Hrvatska književnost 19. i 20. stoljeća” Miroslava Šicela (Zagreb 1997.) i “Povijesti hrvatske književnosti” Dubravka Jelčića (Zagreb 2004.). Zastupljen u "Hrvatskoj književnoj enciklopediji" i "Enciklopediji Matice hrvatske".

Pojedine pjesme i veće pjesničke cjeline prevedene su mu na petnaestak svjetskih jezika.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.