Sun Tzu
Umijeće ratovanja
- Nakladnik: Planetopija
- Prijevod: Nebojša Buđanovac
- 10/2007.
- 272 str., tvrdi uvez
- ISBN 9789532570557
- Cijena: 26.41 eur
Preračunato po fiksnom tečaju konverzije 7,53450 kuna za 1 euro - Cijene knjiga su informativnog karaktera, navodimo prvu cijenu po izlasku knjige iz tiska. Preporučamo da cijene i dostupnost knjiga provjerite kod nakladnika ili u knjižarama! Moderna vremena više se ne bave prodajom knjiga, potražite ih u knjižarama, antikvarijatima ili u knjižnicama.
Sun Tzu, kineski general i mislilac, Konfucijev suvremenik prije 2000 godina napisao je «Umijeće ratovanja», jednu od najutjecajnijih knjiga o vojnoj misli općenito. Ovo izdanje «Umijeća ratovanja» predstavlja ekskluzivno izdanje koje, među koricama presvučenima crvenom kineskom svilom, krije 13 poglavlja o vještini ratovanja.
«Umijeće ratovanja» govori o tome što znači biti nepobjediv, kako postići pobjedu bez bitke samo pomoću razumijevanja fizike, politike i psihologije sukoba. Sun Tzuove maksime o nadmudrivanju protivnika bez fizičkog okršaja danas su primjenjive ne samo u vojsci već i u grubom svijetu korporacija, vrhunskom sportu, političkim kampanjama.
«Umijeće ratovanja» ne govori samo o ratu već i o miru i ključ je za razumijevanje korijena svakog sukoba i polazište njegova rješavanja.
***
Sun Tzuov niz eseja ne zaslužuje naše zanimanje samo kao antički kuriozitet. «Umijeće ratovanja» je mnogo više od toga. To je duboko, maštovito i sveobuhvatno djelo iznimne percepcije, koje stoljećima ima ugledan položaj u kineskoj vojnoj literaturi.
Sun Tzu je shvaćao da rat, kao «stvar od vitalne važnosti za državu«, zahtijeva proučavanje i analizu; prvi je pokušao formulirati racionalnu osnovu za planiranje i vođenje vojnih akcija. Za razliku od većine grčkih i rimskih pisaca, Sun Tzu nije bio primarno zainteresiran za proučavanje primijenjenih strategija ili površne i prolazne tehnike. Namjera mu je bila razviti sustavnu raspravu koja će pomagati vladarima i generalima u inteligentnom vođenju uspješnog rata. Vjerovao je da bi vješt strateg trebao biti u stanju poraziti neprijateljevu vojsku bez bitke, zauzeti njegove gradove bez opsade i srušiti njegovu državu, a da pritom ne okrvavi mačeve.
Bio je vrlo svjestan da bitka znači mnogo više od sukoba naoružanih ljudi. »Broj vojnika kao takav ne daje prednost«, rekao je. Smatrao je da su moralni i intelektualni elementi, te okolnosti u ratu važniji od fizičkih elemenata te je upozoravao kraljeve i zapovjednike neka se ne pouzdaju isključivo u vojnu silu. Nije razmišljao o ratu u terminima pokolja i razaranja; glavni cilj njegove stategije bio je osvojiti netaknutog, ili barem gotovo netaknutog neprijatelja. (Samuel B. Griffith)
Ova je knjiga revidirano izanje predano Oxfordskom sveučilištu u listopadu 1960. kao uvjet za obranu titule doktora filozofije.
«Umijeće ratovanja» govori o tome što znači biti nepobjediv, kako postići pobjedu bez bitke samo pomoću razumijevanja fizike, politike i psihologije sukoba. Sun Tzuove maksime o nadmudrivanju protivnika bez fizičkog okršaja danas su primjenjive ne samo u vojsci već i u grubom svijetu korporacija, vrhunskom sportu, političkim kampanjama.
«Umijeće ratovanja» ne govori samo o ratu već i o miru i ključ je za razumijevanje korijena svakog sukoba i polazište njegova rješavanja.
***
Sun Tzuov niz eseja ne zaslužuje naše zanimanje samo kao antički kuriozitet. «Umijeće ratovanja» je mnogo više od toga. To je duboko, maštovito i sveobuhvatno djelo iznimne percepcije, koje stoljećima ima ugledan položaj u kineskoj vojnoj literaturi.
Sun Tzu je shvaćao da rat, kao «stvar od vitalne važnosti za državu«, zahtijeva proučavanje i analizu; prvi je pokušao formulirati racionalnu osnovu za planiranje i vođenje vojnih akcija. Za razliku od većine grčkih i rimskih pisaca, Sun Tzu nije bio primarno zainteresiran za proučavanje primijenjenih strategija ili površne i prolazne tehnike. Namjera mu je bila razviti sustavnu raspravu koja će pomagati vladarima i generalima u inteligentnom vođenju uspješnog rata. Vjerovao je da bi vješt strateg trebao biti u stanju poraziti neprijateljevu vojsku bez bitke, zauzeti njegove gradove bez opsade i srušiti njegovu državu, a da pritom ne okrvavi mačeve.
Bio je vrlo svjestan da bitka znači mnogo više od sukoba naoružanih ljudi. »Broj vojnika kao takav ne daje prednost«, rekao je. Smatrao je da su moralni i intelektualni elementi, te okolnosti u ratu važniji od fizičkih elemenata te je upozoravao kraljeve i zapovjednike neka se ne pouzdaju isključivo u vojnu silu. Nije razmišljao o ratu u terminima pokolja i razaranja; glavni cilj njegove stategije bio je osvojiti netaknutog, ili barem gotovo netaknutog neprijatelja. (Samuel B. Griffith)
Ova je knjiga revidirano izanje predano Oxfordskom sveučilištu u listopadu 1960. kao uvjet za obranu titule doktora filozofije.
© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.
