Jedne večeri u studenom sedmoro je ljudi sjelo večerati. Jedna od njih, Rosemary Barton, nikada nije ustala. Ponovno su se sastali na večeri u povodom jednog rođendana. Svi su sumnjičavi, jedan od njih je ubojica... Večeru je organizirao suprug Rosemary Barton kako bi uhvatio ubojicu. No, ubojica otruje i njega i on ne dočeka kraj večere.

Krug ljudi koji su imali priliku za ubojstvo je velik i ispostavlja da su svi koji su poznavali Rosemary imali motiv...

Agatha Christie (1890-1976) najpoznatija je svjetska autorica kriminalističkih romana i smatra se najčitanijom književnicom svih vremena. Napisala je više od sto romana koje obožavaju milijuni čitatelja. Njezini majstorski zapleti privlačni su i filmskim producentima pa su brojni njezini romani ekranizirani.

Agatha Christie je najpoznatija i najprodavanija spisateljica kriminalističke proze ikad. Samo na engleskom jeziku njezine su knjige prodane u preko milijardu primjeraka i još toliko na 45 stranih jezika (do 2003.) Primjerice u Francuskoj, njezine su se knjige prodale u više od 40 milijuna primjeraka, premašivši Emila Zolu sa 22 milijuna prodanih knjiga.

Ova iznimna i plodna autorica za života je napisala preko 80 romana, kratkih priča i drama. Naobrazbu je stekla u obiteljskom domu. Godine 1914., u dobi od 24 godine udaje se za Archibalda Christie, borbenog pilota u I. svjetskom ratu. Dok je on bio u akciji Agatha je radila kao bolnička njegovateljica. Tada se rodila njezina ideja da piše detektivske romane. Njezin prvi brak završio je razvodom, 1928. godine. Nakon kratkotrajne životne krize, sreću pronalazi u braku s mlađim engleskim arheologom (Sir) Maxom Mallowanom. Putovanja s njim su joj pružila podlogu za nekoliko njezinih romana čija se radnja dešava na Srednjem Istoku.

Opsežan opus, kojim nastavlja istaknutu tradiciju engleske kriminalističke proze, započinje romanom «Zagoneni događaj u Stylesu» (1920) u kojem predstavlja svoj najpopularniji lik, genijalnog belgijskog detektiva Herculea Poirota, koji se pojavljuje u tridesetak od ukupno 66 njeznih romana i zbirki priča. Među ostalim stalnim likovima ističu se gđica Marple, Parker Pyne te osobito Tommy i Tupence, s kojima do posebnog izražaja dolaze njezine satirične sklonostosti i Harley Quin, uz kojega veže elemente fantastičnog.

Kao dramatičarka afirmirala se «Mišolovkom» (1952), jednim od najizvođenijih komada u kazališnoj povijesti i «Svjedokom optužbe» (1953). Objavila je i dvije zbirke pjesama, a nakon njezine smrti izdana joj je i «Autobiografija» (1977).

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.