Kad Jane Marple stigne u London na odmor, u hotelu Bertram nalazi ono što je očekivala i zbog čega je zapravo i došla: starinski uređen hotel, besprijekornu uslugu i atmosferu koja izaziva strah.

Ono čega nije svjesna je da određen broj ljudi u predvorju hotela skriva svoje tajne koje će uskoro postati dio lanca zločina. Prvi od njih nastupa kada jedan od gostiju, rastreseni kanonik Pennyfather, zabunom krene na aerodrom ranije no što je trebao. Pri povratku u sobu netko ga onesvijesti. Nakon toga mu se gubi svaki trag. Netko sličan njemu viđen je u noći nestanka u jednoj pljački vlaka.

Karike lanca nižu se jedna za drugom i pred Jane Marple stavljen je težak zadatak. A onda će se pojaviti i prvi leš...


"Hotel Bertram", roman prvotno objavljen 1965. godine, iz kasne je faze romana Agathe Christie s Jane Marple. Autorica se lukavo koristi krivim navođenjem čitatelja, a roman je lako usporediti s drugim romanima iz ove faze, poput "Third Gir" i "Nemesis" u kojima autorica otvoreno progovara o antagonizmu prema tadašnjem suvremenom londonskom društvu i s nostalgijom priziva svoje viktorijansko djetinjstvo i edvardijansku mladost. Vlastitu sklonost nostalgiji poopćava i ironizira koristeći ovu privatnu i općeljudsku tendenciju prema romantiziranju vlastite mladosti protiv čitateljskih očekivanja. Autoričina umješnost krivog navođenja u "Hotelu Bertram" dosegla je svoj vrhunac.
 
Junakinja Hotela Bertram, gđica Marple, koju je jedna kritičarka proglasila “istinskom starom curom krimića”  junakinja je još 11 romana (Ubojstvo u vikariji (1930), The Body in the Library (1942), The Moving Finger (1943), A Murder is Announced (1950), They Do It with Mirrors (1952), A Pocket Full of Rye (1953), 4.50 from Paddington, The Mirror Crack'd from Side to Side (1962), A Caribbean Mystery (1964), Nemesis (1971), Sleeping Murder (napisan 1940, objavljen 1976)) i nekoliko kolekcija priča u opusu Agathe Christie.
 
Ova simpatična bakica većinu svog života provela je u seocetu St Mary Mead, no promatrajući psihologiju života u malom mjestu stekla je lucidan uvid u ljudsku prirodu. Nebrojeno puta portretirana je na malim ekranima, a svoje prvo javno pojavljivanje doživjela je u prosincu 1927. u "The Royal Magazine" u kratkoj priči "The Tuesday Night Club",  dok se kao glavna junakinja romana pojavila u "Ubojstvu u Vikariji".

Agatha Christie ju je navodno djelomično modelirala prema iskustvu svoje vlastite bake, a ime je navodno dobila prema nekim lokalitetima (poput imena željezničke stanice u blizini Manchestera). Nikad nije radila niti zarađivala za život pa ju u romanu "A Caribbean Mystery" (1964) izdržava nećak Raymond. Vrlo je obrazovana pa tako u "They Do It with Mirrors" (1952) saznajemo da se u mladosti navodno obrazovala negdje u Europi. Ona je ženska verzija 'gentleman detectiva'.

Svoje zadnje pojavljivanje imala je 1940. u "Sleeping Murder". Anne Hart napisala je čak njezinu biografiju "The Life and Times of Miss Jane Marple". Portretirale su je mnoge glumice a po mišljenju mnogih “istinsku” gđicu Marple utjelovila je Joan Hickson.
 
***
 
Agatha Christie napisala je preko osamdeset romana i drama, uglavnom detektivskih. Njezine knjige prodane su u više od milijardu primjeraka na engleskom jeziku, i više od milijardu primjeraka na 45 drugih svjetskih jezika (zaključno sa  2003. godinom). Većina njezinih knjiga i kratkih priča adaptirana je u filmove, neke i više puta (Ubojstvo u Orijent Ekspresu, Smrt na Nilu, U 4.50 s Paddingtona). Britanska televizija BBC napravila je radijske i televizijske verzije mnogih priča o Poirotu i Miss Marple, a Granada Television je producirala detektivski serijal u kojem Poirota glumi David Suchet, možda najpoznatiji suvremenoj publici.

Agatha Christie je najpoznatija i najprodavanija spisateljica kriminalističke proze ikad. Samo na engleskom jeziku njezine su knjige prodane u preko milijardu primjeraka i još toliko na 45 stranih jezika (do 2003.) Primjerice u Francuskoj, njezine su se knjige prodale u više od 40 milijuna primjeraka, premašivši Emila Zolu sa 22 milijuna prodanih knjiga.

Ova iznimna i plodna autorica za života je napisala preko 80 romana, kratkih priča i drama. Naobrazbu je stekla u obiteljskom domu. Godine 1914., u dobi od 24 godine udaje se za Archibalda Christie, borbenog pilota u I. svjetskom ratu. Dok je on bio u akciji Agatha je radila kao bolnička njegovateljica. Tada se rodila njezina ideja da piše detektivske romane. Njezin prvi brak završio je razvodom, 1928. godine. Nakon kratkotrajne životne krize, sreću pronalazi u braku s mlađim engleskim arheologom (Sir) Maxom Mallowanom. Putovanja s njim su joj pružila podlogu za nekoliko njezinih romana čija se radnja dešava na Srednjem Istoku.

Opsežan opus, kojim nastavlja istaknutu tradiciju engleske kriminalističke proze, započinje romanom «Zagoneni događaj u Stylesu» (1920) u kojem predstavlja svoj najpopularniji lik, genijalnog belgijskog detektiva Herculea Poirota, koji se pojavljuje u tridesetak od ukupno 66 njeznih romana i zbirki priča. Među ostalim stalnim likovima ističu se gđica Marple, Parker Pyne te osobito Tommy i Tupence, s kojima do posebnog izražaja dolaze njezine satirične sklonostosti i Harley Quin, uz kojega veže elemente fantastičnog.

Kao dramatičarka afirmirala se «Mišolovkom» (1952), jednim od najizvođenijih komada u kazališnoj povijesti i «Svjedokom optužbe» (1953). Objavila je i dvije zbirke pjesama, a nakon njezine smrti izdana joj je i «Autobiografija» (1977).

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.