Tijekom neizvjesne partije golfa, Bobby Jones udario je lopticu tako da je odletjela preko ruba litice. Lopticu je izgubio, ali je na stijenama pod sobom ugledao tijelo čovjeka na samrti. Muškarac je otvorio oči i posljednjim dahom protisnuo: Zašto ne Evans?

Te riječi nije mogao izbaciti iz glave, pa je sa svojom živahnom prijateljicom Frankie odlučio razriješiti tu zagonetku koja će ih oboje dovesti u životnu opasnost...

Agatha Christie je najpoznatija i najprodavanija spisateljica kriminalističke proze ikad. Samo na engleskom jeziku njezine su knjige prodane u preko milijardu primjeraka i još toliko na 45 stranih jezika (do 2003.) Primjerice u Francuskoj, njezine su se knjige prodale u više od 40 milijuna primjeraka, premašivši Emila Zolu sa 22 milijuna prodanih knjiga.

Ova iznimna i plodna autorica za života je napisala preko 80 romana, kratkih priča i drama. Naobrazbu je stekla u obiteljskom domu. Godine 1914., u dobi od 24 godine udaje se za Archibalda Christie, borbenog pilota u I. svjetskom ratu. Dok je on bio u akciji Agatha je radila kao bolnička njegovateljica. Tada se rodila njezina ideja da piše detektivske romane. Njezin prvi brak završio je razvodom, 1928. godine. Nakon kratkotrajne životne krize, sreću pronalazi u braku s mlađim engleskim arheologom (Sir) Maxom Mallowanom. Putovanja s njim su joj pružila podlogu za nekoliko njezinih romana čija se radnja dešava na Srednjem Istoku.

Opsežan opus, kojim nastavlja istaknutu tradiciju engleske kriminalističke proze, započinje romanom «Zagoneni događaj u Stylesu» (1920) u kojem predstavlja svoj najpopularniji lik, genijalnog belgijskog detektiva Herculea Poirota, koji se pojavljuje u tridesetak od ukupno 66 njeznih romana i zbirki priča. Među ostalim stalnim likovima ističu se gđica Marple, Parker Pyne te osobito Tommy i Tupence, s kojima do posebnog izražaja dolaze njezine satirične sklonostosti i Harley Quin, uz kojega veže elemente fantastičnog.

Kao dramatičarka afirmirala se «Mišolovkom» (1952), jednim od najizvođenijih komada u kazališnoj povijesti i «Svjedokom optužbe» (1953). Objavila je i dvije zbirke pjesama, a nakon njezine smrti izdana joj je i «Autobiografija» (1977).

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.